Američki ponos završio u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu

Ostaci "nevidljivog" za gledanje

Kao leteći tanjir "spustio" se nadomak kontrolnog tornja Aerodroma "Beograd" u Surčinu Muzej vazduhoplovstva. Zamišljen da u svojim nedrima čuva svedočanstvo o razvoju naše avijacije, sticajem okolnosti u njemu je izloženo i ono što podseća na rat, pa i na agresije NATO-a od pre godinu dana. Tako se tu našlo i svedočanstvo o oborenom američkom ponosu u sremskim Buđanovcima.

- Prvi su na mestu pada "noćnog sokola" bili pripadnici Vojske Jugoslavije, a odmah za njima mi - veli Čedomir Janić, direktor Muzeja vazduhoplovstva. - Tačno je da je vojska uzela ono što joj je potrebno, a nama su prepustili sve ostalo. Evo, najvažnijih delova F-117 konačno u našoj stalnoj postavci. A izložili smo i delove aviona F-16c. U depou imamo delove bar još šest oborenih borbenih aviona NATO-a. Postavke slične našoj postoje u Kraljevu, u Nišu i u još nekim gradovima Srbije i u svakoj od njih se nalaze ostaci letelica koje su uništili pripadnici naše PVO u tim regionima. Još nismo uspeli da izvučemo sa terena sve ono što je oboreno: čekamo proleće.

Pokazuje zatim ostatke AGM-86, prve verzije "tomahavka". Kaže da je taj projektil bio predviđen da nosi nuklear nu bojevu glavu. U toku priprema za agresiju na Jugoslaviju oko tri stotine ovih projektila je prepravljeno i umesto nuklearne stavljena im je klasična bojeva glava, ali sa veoma razornim eksplozivnim punjenjem.

- Mi smo prvi "tomahavk", inače vredan 1,2 miliona dolara, oborili iznad Lađevaca, 24. marta u jedanaest uveče, dakle na početku agresije - kaže direktor Muzeja vazduhoplovstva. - To na najbolji način pokazuje da je njihova "svemirska" tehnologija i te kako ranjiva. Do tog zaključka su došli i sami pa su odlučili da zastareli AMG-86 potroše na nama. Srećom, s tim projektilima su naši lako izlazili nakraj.

Nad našom teritorijom je oboren veliki broj bespilotnih, špijunskih letelica. U stalnoj postavci Muzeja vazduhoplovstva se nalaze dve.

- Ovaj "predator", vredan dva i po miliona dolara, oboren je iznad Uroševca - pokazuje Čedomir Janić. - Zapravo, ovaj eksponat smo sklepali od dve takve letelice. Dužina joj je devet, a raspon krila petnaest metara. Iako manji, kanadski CL-289 je skuplji, a tokom agresije su ga koristili Nemci. Leti brzinom od oko osamsto kilometara na čas po ranije programiranoj ruti, opremljen je klasičnom i termovizuelnom kamerom, a podatke šalje u toku leta. Po obavljenom zadatku, vraća se u bazu. Nemci su povukli ove letelice jer smo ih obarali kao muve.

M. L. - A. N.