|
|
Kraj Ibra istorija uživo
Jelena Anžujska opet u dolini jorgovana
U čast francuske princeze koja se udala za našeg kralja Uroša Prvog i ove
godine organizovana lepa priredba
Kolona ljudi je prelazila preko visećeg mosta na Ibru.
Žurili su ka srednjovekovnom gradu Magliču koji se prostire iznad reke na
zaravnjenom brdašcu. Sive magle, prema kojoj je i dobila ime, nije bilo.
Naprotiv. Sunce je obasjavalo njegovih sedam kula i zidove koji su ih povezivali.
Ispred kapije su stajala dva stražara ogrnuta plaštevima kakvi su se nosili u to
davno vreme. Ukrštena koplja koja su držali pomerili bi tek kad bi im posetioci
pokazali pozivnicu. U tvrđavi je već bilo stotinak posetilaca i dvadesetak
učesnika priredbe. Iza jednog zida je dopirala muzika kakvu danas, odnosno već
odavno, nemamo prilike da slušamo. I ona je izvođena u neka davna vremena.
(Nastavak sa prve strane)
Sve ovo samo je deo višednevne tradicionalne priredbe "Dani jorgovana".
Namera je, kao i ranijih godina, da se prikaže deo iz života na dvoru Nemanjića.
A sve je zapravo upriličeno u slavu francuske princeze Jelene Anžujske. Posle
udaje za našeg kralja Uroša Prvog Jelena je krajem trinaestog veka naredila da se
podigne u živopisnoj Brveničkoj klisuri manastir Gradac. Ova svetinja zapravo je
umanjena kopija manastira Studenica, ali sa gotičkom izradom mnogih elemenata. Da
bi fascinirao svoju izabranicu, legenda kaže, Uroš je naredio da se u celoj
dolini, odnosno delu puta kojim će proći, zasade jorgovani.
U porti manastira Gradac okupio se veliki broj ljudi. Tu je održana i
centralna svečanost. Dramska umetnica Vesna Pavlović, odevena u živopisne haljine
kao kraljica Jelena, govorila je besedu svetog Save. Kraj nje je stajao Gojko
Baletić, takođe odeven u srednjovekovnu odoru. On je publici približio to davno
vreme kroz besedu cara Dušana. Sve je propraćeno muzikom ansambla rane
tradicionalne muzike "Renesans".
Na ulazu u varošicu Ušće učesnike priredbe dočekalo je mnogo građana.
Mališani iz prvih redova bacali su bukete jorgovana tako da je put na pojedinim
mestima bio prekriven mirišljavim cvetom ovog drveta. I u trpezariji manastira
Žiča, krunidbenoj crkvi Nemanjića, izveden je deo programa. Bio je to muzičko-
scenski prikaz iz života na dvoru ove dinastije.
Posle nekoliko dana druženja organizator priredbe Društvo srpsko-francuskog
prijateljstva je pokrenulo inicijativu da se drevni grad Maglič oživi, osnuje
umetnička galerija i osmisle drugi sadržaji. Manastir Gradac sa okruženjem
trebalo bi da postane svojevrsni etno-centar opštine Raška i Raškog okruga.
Ukoliko se ovo ostvari, planira se obnova i drugih kulturnih spomenika u dolini
Ibra, jednom od izvora naše duhovnosti.
|