Nepoznato o Karađorđu

Kad je, zapravo, rođen Crni Đorđe?

Nedoumice nisu rešene ni posle dvesta godina. Do 2003. biće izgrađeni etno-kuća i spomenik, obnovljen spomen-dom i kapela, rekonstruisan voždov dom u rači

Krajem leta i tokom jeseni u mestima u Srbiji koja imaju bilo kakve veze sa Karađorđem Petrovićem održavaju se svečanosti u čast vođe Prvog srpskog ustanka. U Velikoj Plani je upravo završena desetodnevna kulturno- naučna smotra: "U slavu velikog vožda", kojom se ove godine obeležava 183. godišnjica Karađorđeve smrti. U novembru, kada je prema većini istraživača rođen ovaj naš velikan, u Rači kragujevačkoj, u organizaciji Centra za mitološke studije, biće održan skup na temu: "Karađorđe u mitu i epici." Ali, ovo je samo deo velikog projekta čiji će finale biti 16. novembra 2003. godine na dan kada je, po nekim izvorima, pre 235 godina rođen vožd.

- Obeležavanje dvestote godišnjice Prvog srpskog ustanka, s obzirom na to da je u selu Viševcu kraj Rače rođen vođa ustanka, za našu opštinu je od prvorazrednog značaja - kaže Milovan Đorđević, predsednik Opštine Rača. Planiramo da od ove godine krenemo u realizaciju programa. Do kraja 2001. završićemo arheološke radove na brdu Gradištu koje će postati memorijalno- prirodni kompleks. Na vrhu će biti podignut spomenik voždu, biće izgrađena etno- kuća, obnovljen spomen-dom, napravljen kružni put, te urađena konzervacija spomen- kapele. Planiramo i rekonstrukciju Karađorđevog doma u Rači, zadužbini kraljice Marije i kralja Aleksandra, a kao finale biće objavljena monografija o Karađorđu i Viševcu autora Živojina Andrejića.

Sporni datumi

A upravo je Živojin Andrejić, istoričar umetnosti i istraživač Karađorđevog života, dosta vremena proveo pokušavajući da razreši dve dileme vezane za velikog vožda.

Jedna je kada je rođen Karađorđe, a druga gde se tačno u selu Viševcu nalazila njegova rodna kuća.

U traganjima za ovim nepoznanicama Andrejić nalazi ovakve podatke. Konstantin Nenadović kaže: "Karađorđe je rođen 21. decembra 1762. godine u Srbiji, u selu Viševcu kragujevačkog okruga na podnožju planine Golubice (danas Gradište, prim. aut.), a na desnoj strani reke Rače. "Milenko Vukićević, međutim, tvrdi: "U sredini gustih, jedva prolaznih šuma, nedaleko od rečice Rače, rodio se u kolibi seoskoj prvenac Petru i Marici baš na Svetog Đurđica 3. novembra 1752. godine". Za istu godinu u svojim pripovedanjima se odlučio i Karađorđev sekretar Janaćije Đurić. Gaja Pantelić je zabeležio: "Đorđe je od mene stariji punih osam godina, a meni je bilo četrnaest u vreme Kočine krajine (1788)." Prema ovoj tvrdnji Karađorđe bi trebalo da je rođen 1766, mada istoričari koji u novije doba tragaju za ovom nepoznanicom najčešće pominju 1768. godinu.

- Nije samo godina i mesto rođenja Karađorđa pod znakom pitanja - veli Živojin Andrejić. - Pitanje je i odakle su se doselili njegovi preci. Tako u literaturi nalazim podatak da je "oko 1737. godine na napuštenim utrinama Viševca, iz okoline Sjenice, iz sela Dubnice, došao Radoje sa sinovima Stojakom, Stojšom i Đorđem i Jovan sa svojim sinovima. Većina istraživača o poreklu misli da je "od Vasojevića", a neki ga starinom povezuju sa Kučima i arbanašakim plemenom Klimente. Milenko Vukićević navodi i sledeća svedočenja: "U okolini Podgorice u selu Doljanu, idući prema Kučima, živeli su Karađorđevi preci. Zbog nesigurnosti prešli su u selo Vranj, blizu Mataguža na severu Skadarskog jezera. Odatle su prešli u Mačetovo kod Prizrena, a onda u Šumadiju. "Bilo kako bilo, za sada se kao datum rođenja uzima 1762. godina kako stoji i na mermernoj ploči u crkvi na Oplencu gde počivaju Karađorđevi ostaci.

O odrastanju Karađorđa, njegovim igrama kraj reke Rače, čuvanju stoke po Golubici, prvim ubistvima Turaka, prebegu u Srem, povratku i dizanju ustanka uglavnom je sve poznato.

Obnova doma

U Viševcu, ali i u Rači, na svakih nekoliko stotina metara postoji neki toponim ili objekat vezan za ime Karađorđa. U centru celu godinu 1989. episkop Sava i meštani započeli su izgradnju grobne crkve u mestu rođenja vožda, posvećenu svetom Đorđu. Za manje od pet godina bogomolja je završena. Velelepno zdanje smešteno je kraj puta Rača - Topola, a odatle se vidi i brdo Gradište na kojem će biti podignut spomenik. Preko puta crkve izgrađena je i spomen-česma posvećena voždu.

Kraj česme zatičemo kako nešto zapisuje profesor dr Miodrag Stojanović, šef katedre za grčki jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kao predsednik Naučnog saveta Centra za mitološke studije i on je uključen u ovaj projekat.

- Vreme je da se sva dešavanja vezana za našeg velikog sina spoje u jednu manifestaciju - kratko je prokomentarisao dr Stojanović. - Rasplinjavanje, odnosno proslave i razne smotre u mnogim mestima unose još više zabune u ionako nerasvetljene neke detalje iz života vožda. Zato sam mišljenja da program Skupštine opštine Rača jeste pravi potez i da bi i Vlada Srbije trebalo da ga podrži.

Vijugavi put vodi u utrobu Gradišta. Posle pet-šest minuta vožnje stiže se na zaravnjeni plato. Tu je podignut spomen-dom, a nedaleko i spomen-kapela. Prelepi objekat je zapušten, vrata i prozori razvaljeni, a kapela oronula. Na ovom mestu je, prema prvoj verziji, bila bačija u kojoj je rođen Karađorđe Petrović. Međutim, prema nekim istraživačima bačija se nalazila stotinak metara dalje o čemu svedoči i postavljeni putokaz.

Na vrhu brda je bilo srednjovekovno utvrđenje. Odatle se pruža predivan pogled na okolinu. Plato koji je raskrčen zbog arheoloških istraživanja biće preuređen i odatle će Karađorđe gledati na svoj zavičaj. - Kada obnovimo i rekonstruišemo zadužbinsku zgradu u Rači, popravimo crkvu brvnaru u kojoj je kršten Karađorđe, a koja se nalazi na gradskom groblju, i kada, naravno, realizujemo ono što je već nabrojano iz programa, možemo da kažemo da se Rača, pa i srpski narod na dostojanstven način odužio svom velikom vođi - ističe Živojin Andrejić.

Pomozite našem Lazaru

Naš petogodišnji sin Lazar Simić iz Miličinice kod Valjeva ima fibroplaziju. Hirurg je preporučio, posle detaljnog pregleda, operaciju. Takva vrsta zahvata se ne radi kod nas. S obzirom na to da se ovakve medicinske intervencije s velikim uspehom obavljaju na Institutu za mikrohirurgiju oka "Fjodorov" u Kalugi, Lazar bi trebalo da putuje u Rusiju. Troškovi puta i boravka tamo nisu mali, pa molimo sve ljude dobre volje da nam pomognu, u skladu sa svojim mogućnostima, da i naš sin Lazar bude srećno dete.

Prilozi se mogu uplatiti kod JU banke AD Beograd, filijala Valjevo, žiro- račun broj 43900-621-4-58, poziv na broj 10-14-14742-4.

Unapred zahvalna porodica Simić.

O. RADULOVIĆ