"Gudači svetog Đorđa"

Kraljevi, a u republici

"Titulu su zaslužili kvalitetom, a overena je potpisom samog prestolonaslednika. Iako je laskava, kažu da nema nikakvu političku pozadinu, već je samo nastavak tradicije kad je Srbija imala značajno mesto među evropskim narodima

Srbija još nije monarhija, možda neće ni biti, ali za početak ima kraljevski orkestar. "Kraljevski gudači svetog Đorđa" nose ovu titulu već dve godine. Dva puta su do sada svirali prestolonasledniku, u Banjaluci januara ove godine i pre nekoliko dana prilikom posete Aleksandra Karađorđevića i princeze Katarine Skupštini grada Beograda, nekadašnjem Starom dvoru.

- To je prva titula koja je dodeljena nekom orkestru u istoriji Srbije i Jugoslavije - objašnjava Nenad Nikolić, direktor i osnivač orkestra. - Kad se jednom dodeli ova titula, nijedan drugi orkestar je ne može više poneti. "Kraljevski gudači svetog Đorđa" su pod visokim pokroviteljstvom Aleksandrovog srednjeg sina princa Filipa Karađorđevića.

Poznavaoci prilika u monarhijama ističu da je u svetu običaj da kada neka ustanova postigne određeni kvalitet u poslu kojim se bavi, dobije u formi priznanja odobrenje od dinastije da usvoji naziv ili atribut - kraljevski. Taj atribut je kod nas bio zastupljen u vreme Kraljevine Jugoslavije, ali poslednjih godina sve češće se dešava da jedan broj ustanova ili udruženja imaju naziv kraljevski, i to neovlašćeno. Lepo zvuči, a nema zakona koji bi to kažnjavao.

Kako je kamerni gudački orkestar poneo ovu laskavu titulu ispričao nam je direktor Nikolić:

- Pre osam godina osnovao sam orkestar "Gudači svetog Đorđa" i privatnu koncertnu agenciju "Natan", prvu kod vas. Po profesiji nisam muzičar, jedina moja veza sa muzikom bila je što sam radio kao profesor u muzičkim školama, gde sam predavao filozofiju i logiku, i psihologiju. Družio sam se sa muzičarima i tako došao na ideju da se i okušam u tom poslu, ali moja želja je bila prvenstveno da poboljšam muzički i kulturni nivo u gradu. Onda sam uvideo da to nije nimalo lako. Od prodaje ulaznica ne možete da pokrijete ni pet odsto troškova organizacije koncerta. Najveća teškoća u ovom poslu je kako pronaći firme koje će sponzorisati muzičke događaje. Što se tiče orkestra i tu je išlo teško. Da bi pokrio troškove, Nikolić je morao da otvori kafić.

Krajem 1996. godine razišli su se direktor i tadašnji dirigent Petar Ivanović. Orkestar se cepa na dva dela koji sviraju pod istim nazivom. Nikolić podnosi tužbu zbog zloupotrebe imena i radi zaštite autorskih prava, pa se slučaj "Gudača svetog Đorđa" seli u sudnicu. Proces još nije okončan.

- Pošto je javnosti bilo nepoznato ko je ko, dva orkestra, a jedno ime - objašnjava Nenad Nikolić - obratio sam se Kruni i zamolio za dobijanje kraljevske titule. Vrlo brzo sam dobio odgovor iz Londona sa potpisom Đorđa Novakovića, jednog od četvorice članova Krunskog veća. Pored Novakovića u Krunskom veću su Dragomir Acović iz Beograda, Slobodan Terzić iz Amerike i prestolonaslednik.

"Njegovo veličanstvo prestolonaslednik Aleksandar", stajalo je u odluci, "ovlastio me je da Vas izvestim da je odlučio da prihvati Vašu želju i molbu da se "Gudači svetog Đorđa" ubuduće mogu nazivati "Kraljevski gudači Svetog Đorđa".

Od tada, 27. jula 1998. godine, orkestar je nastupao uglavnom u našoj zemlji. Zbog sve veće napetosti u političkim odnosima sa evropskim državama pozivi za gostovanja su izostajali. Ipak, bilo je koncerata u svečanim prilikama, na godišnjicama u predstavništu, "Mercedes benca", Rotario klubu, svirali su u Novom Sadu, Podgorici, održali koncert sa Beogradskom filharmonijom, svirali diplomatama u Beogradu, nastupali za Jugoslovensko-norveško društvo. Spremaju se da u novembru sviraju u Skoplju na festivalu kamernih orkestara gde će učestvovati muzičari iz Grčke, Bugarske i Makedonije. Očekuju pozive i iz zapadnoevropskih zemalja.

Sam orkestar ima petnaest članova kojima rukovodi koncnertni majstor Sreten Krstić, član Minhenske filharmonije. Ostali članovi su zaposleni u Filharmoniji, na Radiju i u Operi, a ima i studenata. Oni se rado okupljaju kad god zatreba jer pored dodatne zarade i muzički se usavršavaju.

Nenad Nikolić, čiji je predak bio Maksim Mišković Nikolić, lekar kneza Miloša, o svojoj ideji kaže:

- Moja molba za dobijanje kraljevske titule nema političku pozadinu i nije u dahu dnevne politike jer i sam ne pripadam nekoj stranci. Glavni motiv i razlog je poštovanje tradicije i prošlosti u okviru koje je Srbija imala svoje mesto u Evropi. Povratak monarhije i kraljevskog doma Karađorđevića jesu nastavak te tradicije i najbolja mogućnost da Srbija povrati svoje staro mesto među evropskim narodima.

Nikolić smatra da je sada na dobrom poslovnom putu. Počeo je da se bavi i muzičkom produkcijom, izdao je do sada osam kompakt-diskova sa nastupa gudačkog orkestra.

- Sad živim od muzike - jednostavno kaže. - Nemam više kafić!

D. STEVANOVIĆ