ĐERDAP se trese od marifetluka

Sukobi visokog napona

Rukovodeći deo tima hidroelektrane tereti direktora za mnoge promašaje, finansijske malverzacije i rasipništvo. Inženjer Milivoje Ilić zna da je na tapetu, ali tvrdi kako je sve to počelo kad je odlučio da uvede "red i disciplinu", a onda je došao i 5. oktobar

Kada je krajem juna poršle godine dugogodišnji direktor sektora za opšte i pravne poslove JP "Đerdap" Stanislav Cvetković presavio tabak i na sedam gusto kucanih stranica tadašnjem predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću do u tančine opisao mnogobrojne primere nezakonitih radnji, posebno ističući marifetluke tadašnjeg, ali još aktuelnog direktora "Đerdapa" inženjera Milivoja Ilića, naivno je poverovao kako će šefa države zainteresovati za nevolje ovog strateški važnog elektroprivrednog giganta. Sa Dedinja, međutim, ni pisma, ni glasa.


Hidroelektrana "Đerdap": turbine pune javašluka i političkih obračuna

Pismo istovetnog sadržaja Cvetković je potom poslao Nikoli Šainoviću, bivšem potpredsedniku Savezne vlade, Zoranu Liliću, koordinatoru SPS-a za Borski okrug, Slobodanu Tomoviću, bivšem ministru za energetiku u Vladi Srbije... Ali, odgovora niotkuda. Čelni ljudi bivšeg režima imali su preča posla.

Uostalom, Milivoje Ilić je bio njihov provereni kadar, čak i načelnik Borskog okruga, pa kao takav, računalo se, valjda će umeti da izađe na kraj sa tamošnjim mutivodama.

Tako je i bilo: direktor Ilić je ekspresno isprašio svog direktora pravnog sektora, a kad već radi metla, usput je smenio još nekoliko čelnih ljudi "Đerdapa", uglavnom proverenih i uglednih stručnjaka preduzeća, kao što su Staniša Paunović, dugogodišnji direktor "Đerdapa î", Višeslav Živanović, Bratimir Katić...

Direktor u ilegali

- Umesto njih, kadrovsku strukturu je ojačao nestručnjacima i diletantima. Podrazumeva se, bez ikakvog konkursa. Iz Bora je, na primer, doveo svog prijatelja vodoinstalatera i postavio ga za ličnog šofera. Njemu je šakom i kapom plaćao prekovremeni rad pa su mu radnici "Đerdapa" prišili nadimak "pilot", kao do vozi "boing", a ne direktorov "micubiši-pajero" - kaže Stanislav Cvetković, dodajući da je za devet meseci Ilićevog "gazdovanja" preduzećem napravljena tolika šteta da će naslednicima trebati više godina da stvari dovedu u red.

Stanislav Cvetković dalje kaže:

- Posle septembarskih izbora, videvši da je đavo odneo šalu, direktor je prešao u neku vrstu ilegale. U Kladovo je dolazio, a i danas dolazi, samo u noćnim satima da "vodi poslove". Njegovo rukovođenje preduzećem je antologijski primer rasipništva i arčenja društvene imovine. Po Ilićevom dolasku viski je tekao potocima, koristio je više mobilnih telefona za koje su stizali astronomski računi, a gotovo da nema kafane iz koje i danas ne stižu pozamašni računi za brojne krkanluke... Pored hotela "Đerdap" i slobodnih stanova kojima je preduzeće raspolagalo, Ilić je često koristio luksuzne bungalove na Karatašu, gde se uveliko bančilo o trošku firme. A kada je jednom prilikom imao saobraćajni udes, za njega je u kladovskoj bolnici pripremljen poseban apartman sa neuobičajenim pogodnostima i posebnom poslugom koja je o njemu brinula dvadeset četiri časa. Na službena putovanja sa njim je, pored vozača, putovao i fizioterapeut. Obavezno su odsedali u "Interkontinentalu", mada je preduzeće imalo zakupljene dve sobe u hotelu "Park" u Beogradu.

Bivši saradnici Milivoja Ilića optužuju i za razne finansijske mućke. O tome Cvetković kaže:

- Da bi mogao da manipuliše parama, Ilić je izmislio firmu "Đerdap projekt". Naime, ugovorom između jugoslovenskog i rumunskog investitora predviđena je zamena opreme na crpnim stanicama u priobalju "Đerdapa". Finansiranje je trebalo da bude paritetno. Rumunski investitor je bio u obavezi da obezbedi električnu energiju, ukupno 138.000 mega vati (oko tri miliona dolara) godišnje, da se preko ovlašćenog rumunskog i jugoslovenskog preduzeća ta struja prodaje rumunskom tržištu. Realizacijom se jugoslovenskom investitoru obezbeđuju devize ili uvozom i prodajom određene robe (cement, betonsko gvožđe, nafta) dinari. Te poslove za JP "Đerdap" radio je "Tehnodunav" iz Kladova, registrovana spoljnotrgovinska firma.

Laži i klevete

Kako se Iliću učinilo da "Tehnodunav" ostvaruje veliku zaradu i da je slaba kontrola nad korišćenjem ostvarenih sredstava od posla sa Rumunijom, osnovao je "Đerdap projekt". Taj potez je imao teške posledice: novac nije utrošen za uređenje priobalja, a struja u Rumuniji nije uopšte prodavana.

Na dušu Iliću stavljaju i štetne ugovore sa "Progresom" iz Beograda, FEP-om iz Donjeg Milanovca, a posebno sa "Jubankom" iz Zaječara, kod koje je direktor oročio 5,9 miliona dinara sa kamatom od jedan odsto mesečno, a zatm od iste banke podizao kredite sa neuporedivo većom kamatom.

- Posle oktobarskih promena u Srbiji - nastavlja Stanislav Cvetković - sindikat "Đerdapa" je odmah preduzeo sve da direktor Ilić bude smenjen. To se međutim ni do danas nije dogodilo. On i dalje "rukovodi" preduzećem, mada se na poslu već mesecima ne pojavljuje. Uredno prima punu platu, a astronomski računi za mobilne telefone i dalje stižu na adresu preduzeća.

Inženjer Milivoje Ilić, s kojim smo ovih dana razgovarali, kao da se ne uzbuđuje mnogo oko ovih zaista teških optužbi svojih doskorašnjih saradnika:

- Posle političkih promena u Srbiji oktobra prošle godine očekivao sam da će početi hajka da me smene. Ipak, nisam se nadao tako niskim udarcima. Bilo mi je poznato da je najveći deo rukovodeće ekipe "Đerdapa", okupljen oko mog prethodnika Staniše Paunovića, bio protiv mog imenovanja za direktora. Pokušali su da proguraju Bratimira Katića, aktuelnog zamenika direktora JP "Đerdap" ali kada im to nije uspelo, krenuli su na mene intrigama, tračevima, podvalama, samo da bi prikrili svoje višegodišnje brljotine. Dolaskom na mesto dikrektora zatekao sam tehnički i proizvodno sposoban kolektiv, sa dobrim rezultatima, ali i dosta loše stanje u oblasti urpavljanja finansijama, pravnim, komercijalnim i ekonomskim poslovima.Zatekao sam jednu samozadovoljnu rukovodeću ekipu koja u istom sastavu funkcioniše već deset godina. Naravno, nije im bilo po volji kada sam počeo da insistiram na boljem radu i disciplini. Zatekao sam neplaćene obaveze od preko sto pedeset miliona dinara, blokiran žiro-račun, veoma lošu finansijsku situaciju koja je kočila investicione aktivnosti. Para nije bilo ni za tekuće održavanje, a kamoli za uređenje priobalja, što je posledica nedomaćinskog ponašanja prethodnog rukovodstva...

Prst u oko

- Kada sam smenio dotadašnjeg direktora finansijskog sektora Vojkana Milojkovića, direktora sektora za pravne i opšte poslove Stanislava Cvetkovića i neke druge, kao da sam im stavio prst u oko. Ja sam ispao najveća štetočina "Đerdapa", mada na rukovodećoj funkciji nisam sastavio ni godinu dana - kaže ogorčeno Ilić. - Umesto što sada mašu nekakvim kafanskim računima, popijenim viskijem i mobilnim telefonima, bolje da kažu šta se dobro uradilo na "Đerdapu" za mog kratkog mandata. A uradilo se mnogo šta. Između ostaloga, uveden je red u ugovoranje i stvaranje finansijskih obaveza bez pokrića. Taj potez naišao je na burnu osudu pojedinaca iz rukovodeće ekipe koji su stekli višegodišnju naviku da stvaraju obaveze koje nisu mogli da plate, a onda bi redovno bio kriv neko drugi: država, EPS... a onda sam se i ja zgodno "namestio" ovoj ekipi.

Ilić iznosi da je notorna neistina da je formirao "svoju" firmu - "Đerdap projekt". Zbog blokade žiro-računa, što je, kako kaže, rezultat lošeg rada pravnog sektora - plaćanja nisu išla prema "Đerdapu", već je "Tehnodunav" isporučivao raznu robu po nalogu "Đerdapa", ili je rumunski partner obavljao direktna devizna plaćanja takođe po nalogu "Đerdapa".

- Ne krijem, bilo je povećih telefonskih računa, uobičajenih, poslovnih ručkova viskija... Ali nije bilo nikakvih krkanluka i "potoka viskija", luksuznih apartmana i raskošnih terevenki. Nikada nisam spavao u "Interkontinentalu", kako tvrdi Cvetković, a samo jednom prilikom na put sam poveo fizioterapeuta, nakon što sam izašao iz bolnice posle udesa.

Cela ta ujdurma je počela zapravo odmah posle 5. oktobra, kada se samoinicijativno, navodi Ilić, i dodaje da je to po zadatku, organizovala jedna grupa koja je sebe nazvala "privremeno koordinaciono telo". Ona je pokrenula akciju njegove smene i smene postojećeg sindikata. Niko, međutim, iz tog "koordinacionog tela" nije na referendumu dobio podršku radnika. Uostalom, pojedinci koji su organizovali i još vode ovu harangu imaće priliku da svoje tvrdnje dokažu na sudu, zaključuje inž. Milivoje Ilić.

U Kladovu i Timočkoj krajini dešavanja u "Đerdapu" i dalje su tema mnogih razgovora, ali do sada ništa nije urađeno da se stvari razjasne i dovedu u red. Građani upiru prstom u neorganizovanu dosovsku vlast, koja to zapravo i nije. Naime, već mesecima tamo poslove vlasti obavlja nekakva "privremena opštinska uprava" koja očigledno ne zna ni šta će sama sa sobom.

Svi čekaju da se nešto desi. A dotle, Dunav teče, a brodovi prolaze...

Davor SOHA
Snimio Vladimir MARKOVIĆ