U Jugoslaviji ima 450.000 izbeglica. Trećina živi u Beogradu. Mnogi i ne znaju da su na ovim spiskovima.

Bosanska Posavina

(imena i nadimci 613 osumnjičenih za ratne zločine)

127. GATANOVIĆ, MILE, Srbin, muškarac, pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine počinio razne zločine nad Hrvatima i Muslimanima na području grada i općine Brčkog.

128. GATAREVIĆ, MILE, zvani Bolero, Srbin, muškarac, u srpskom logoru Luci, u gradu Brčkom, iživljavao se nad zatočenim pripadnicima hrvatskog i muslimanskog naroda.

129. GAVRIĆ, ANĐELKO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), zapovjednik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede, koncem 1991. godine sazvao sastanak Srba iz sela Bukove Grede koji se održao u kući Joce Božića. Zajedno s Nikom Božićem vodio sastanak, i rekao da će svi mještani dobiti naoružanje i streljivo od JNA. Tijekom sastanka dogovoreno je da zajedno s Nikom i Vukašinom Božićem osigura nabavku i dopremu naoružanja i streljiva u selo. Imenovan je za zapovjednika mjesne postrojbe srpskih snaga, na razini voda. Vojnu opremu i naoružanje za pripadnike svoje postojbe zaduživao je od pripadnika JNA u selima Pelagićevu (u dva navrata) i Obudovcu (jednom).

130. GAVRIĆ, MIŠO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

131. GAVRIĆ, PERO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik prvo odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

132. GAVRIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

133. GAVRIĆ, MIĆO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

134. GAVRIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je zapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Vrela (Donjih i Gornjih).

135. GAVRIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

136. GAVRIĆ, ANDRIJA, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), tijekom travnja 1992. godine naoružavao i opskrbljivao streljivom Srbe iz sela Bukove Grede, pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

137. GAVRIĆ, ?, Srbin, muškarac, kapetan JNA na dužnosti u vojarni u Doboju, počev od sredine 1991. godine, pa na dalje, skupa s kapetanom JNA Mišljenovićem iz Dervente i vojnim policajcem JNA Šljukom provodio vojnu obuku pripadnika lokalnih srpskih postrojbi zvanih dobrovoljački odredi na području općine Bosanski Brod, pri obuci mu pripomagali i Srbi (lokalni zapovjednici) s područja općine Bosanski Brod, Marko Grabovac, Vlado Jaćimović, Nenad Šukurina i drugi.

Hrvatsko Podunavlje

(Imena i nadimci 1069 lica osumnjičenih za ratne zločine)

217. DURIĆ, ŽELJKO, poručnik tzv. JNA, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.

218. DURIŠIĆ, DUŠKO, osumnjičen da je kao pripadnik pričuvnog sastava tzv. JNA počinio ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima u Vukovaru, studenoga 1991.

219. DURKOVIĆ, ALEKSA, (Rajko), rođen 19. 07. 1943. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh počinio ratne zločine nad civilima sela Branjina Vrha, 22. kolovoza 1992.

220. DURKOVIĆ, BOŠKO, (Đorđe), rođen 22. 12. 1935. god., osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u selu Kozarcu, rujna-prosinca 1991.

221. DURKOVIĆ, DUŠAN, (Zoran), rođen 14. 03. 1972., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh počinio ratne zločine nad civilima u selu Branjinu Vrhu, 22. kolovoza 1991.

222. DURKOVIĆ, SLAVKO, (Svetozar), rođen 02. 11. 1944. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik tzv. TO Branjin Vrh počinio ratne zločine nad civilima u selu Branjinu Vrhu, kolovoza 1991.

223. ERGIĆ, MILAN, (Strahinja), rođen 10. 01. 1951. god., u selu Raducicu, Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik počinio ratne zločine nad Hrvatima u selu Tovarniku, od 20. rujna 1991.

224. ERGIĆ, STRAHINJA, (Strahinja), rođen 26. 06. 1949. god., u selu Raducicu, Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik tzv. TO Tovarnik počinio ratne zločine nad Hrvatima u selu Tovarniku, od 20. rujna 1991.

225. ERIĆ, MIRKO, Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi počinio ratne zločine nad Hrvatima u selu Opatovcu, 14. listopada 1991.

226. ERIĆ, GORAN, Srbin, iz Opatovca, osumnjičen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi počinio ratne zločine nad Hrvatima u selu Opatovcu, 14. listopada 1991.

227. ERIĆ, ZORAN, Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi počinio ratne zločine nad Hrvatima u selu Opatovcu, 14. listopada 1991.

Lika i severna Dalmacija

(Imena i nadimci 361 lica osumnjičenog za ratne zločine)

69. ĐUKIĆ, MIRKO, (Dane), rođen 26. 8. 1962. god. u Udbini, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

70. ĐUKIĆ, MIRKO, (Ilija), rođen 15. 4. 1950. god. u Kurjaku, općina Titova Korenica, prebivalište u Gospiću, Srbin, od 26. rujna 1992. god. pa nadalje na području Like, u cilju nasilnog obaranja ustavnopravnog poretka RH, otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine i pripajanja iste tzv. velikoj Srbiji, sudjelovao kao pripadnik pobunjeničkih postrojba u ratnim operacijama protiv legalnih snaga RH. U televizijskom intervjuu, koji je dao na položaju pobunjenih Srba, prijetio je "ustašama" govoreći da je vojska tzv. SAO Krajine spremna u svakom trenutku otvoriti vatru po "ustaškim" položajima i zauvijek s njima obračunati.

71. ĐUKIĆ, PETAR, (Dane), rođen 29. 7. 1965. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

72. ĐUKIĆ, SPASO, (Dmitar), rođen 8. 8. 1943. god. u Kurjaku, općina T. Korenica, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

73. ĐURAŠKOVIĆ, BRATISLAV, (Nikola), zvani Dugi, rođen 21. 8. 1951. god. u Prokuplju, prebivalište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, u veljači 1993. god. dobio poziv od Ureda za obranu u Novom Beogradu, a onda upućen u Bubanj Potok. Tu su bili i ostali dragovoljci, zadužili su vojnu odoru, a zatim su prebačeni u Knin. Imenovani je u Kninu dobio naoružanje, maskirnu odoru i bio upućen u Korenicu. Na području Korenice ostao je sedam dana, a potom je prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. U Vrhovinama je obavljao logističke poslove. Poznato mu je da je Srbija slala svoje ljude kao dobrovoljce da se bore protiv Hrvatske. Na području Gračaca vidio je "arkanovce", a Slobodana Markovića je upoznao u Vrhovinama.

74. FILIPOVIĆ, DOJČIN, (Obrad), rođen 22. 9. 1955. god. u Donjoj Guštrici, općina Lipljani, Srbin, dana 5. lipnja 1995. god. dragovoljno pristupio paravojnim postrojbama u Republici Srbiji. U mjestu Tara zadužio osobno naoružanje i smb-odoru sa zelenom beretkom te došao iz SFRJ na tada okupirana hrvatska područja u Vojnić i Petrovu Goru gdje radi na osiguranju objekata.

75. GLEDIĆ, VUKAŠIN, (Stevo), rođen 3. 1. 1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, bojnik (major) JNA, Srbin, bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

76. GLIGORIJEVIĆ, MIROSLAV, (Radenko), rođen 26. 01. 1969. u Gospiću, prebivalište u Ličkom Osiku općina Gospić, Srbin u prosincu 1991. god, zadužio naoružanje i streljivo, te dobio zadatak čuvanja zgrade. Nakon godinu i pol dobio je premještaj i otišao na neprijateljski pobunjenički položaj u blizini Ličkog Osika, gdje je ostao dva tjedna. S ovog položaja premješen je na položaj Urije s kojeg je pobjegao kući, usljed oslobodilačke akcije HV-a "Oluje". Sve ovo vrijeme bio je pripadnik XVIII brigade tzv. Vojske SAO Krajine. Zapovjednik mu je bio Nikola Mašić.

77. GLIGORIJEVIĆ, RADENKO, (Sreten), rođen 12. 02. 1940. god, u Zemunu, općina Zemun, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin u sječnju 1992. god. zadužio naoružanje i streljivo, te bio raspoređen na stražu u Ličkom Osiku. Zapovjednik straže bio je Nikola Mašić. S ovog položaja bio je prebačen u Oštrovicu gdje je također davao stražu, a zapovjednik straže bio je Milan Mašić. Tu je proveo oko godinu dana, a odatle je premješten u Urije kod Ličkog Osika. Tu je ušao u sastav 1. voda 2. čete pod zapovjedništvo Boška Potkonjaka.

78. GLJUK, ZVONKO, (Andrija), rođen 2. 03. 1965. god. u Bosanskoj Gradiški, prebivalište u Šapcu, Srbin u rujnu 1991. god otišao iz Bosanske Grdiške u Šabac. U veljači 1993. god. Vojna mu je policija donijela moblizacijski poziv i odvezla ga u Bubanj Potok. U Bubanj Potoku je dobio smb- odoru i vojnu knjižicu. Istog dana upućen je u Knin, a odmah potom u Korenicu gdje je dobio automatsku strojnicu i maskirnu odoru. Ubrzo je iz Korenice prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. Imao je zdravstvenih problema, pa je odlazio u Šabac i ponovno se vraćao. Kada je došlo do negodovanja dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

79. GOJIĆ, SRETEN, (Slobodan), rođen 29. 05. 1969. god. u Gospiću, Srbin kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

Zapadna Slavonija i Banovina

(Imena 333 osumnjičena za ratne zločine)

82. GOJKOVIĆ, BORIVOJ, (Stanko), rođen 18. 8. 1953. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima, te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem progonili.

83. GRKOVIĆ, DANE, (Mile), rođen 19. 9. 1956. godine u Slunju, Srbin, samovoljno napustio radno mjesto i priključio se snagama tzv. TO SAO Krajine, te kao takav sudjelovao u napadima na mjesto Slunj. Nakon okupacije Slunja, u drugoj polovici 1992. godine bio je tajnik SDS-a za općinu Slunj i širio lažne vjesti o djelovanju legalnih organa RH.

84. GRUBIŠIĆ, DUŠAN, (Svetozar), rođen 31. 8. 1960. godine u selu Raduču, općina Gospić, Srbin, pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav "Martićeve milicije", naoružan vršio nelegalnu kontrolu prometnica postavljajući barikade, na području općine Gospića, tijekom 1991. godine.

85. GRUBJEŠIĆ, PETAR, (Milutin), rođen 11. 10. 1954. godine u Dugoj Resi, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. godine nastavlja s borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon zauzimanja teritorija općine Slunj, aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

86. GRUBJEŠIĆ, PETAR, (Božo), rođen 21. 5. 1962. godine u Dugoj Resi, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin, aktivno sudjelovao u oružanim napadima srpskih paravojnih snaga, smještenih s desne strane rijeke Korane, na područje općine Duge Rese, pucajući iz rafalnog oružja po položajima Hrvatske vojske i po obiteljskim kućama u kojima su bili smješteni civili.

87. GRUBJEŠIĆ, JOVAN, (Milovan), rođen 19. 1. 1948. godine u Kestenku, općina Duga Resa, Srbin, bio pripadnikom srpskih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine, koje su okupirale područje Vojnića i Duge Rese, te domicilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti natjerale u bijeg. U rujnu 1991. godine pucao iz vatrenog oružja po mjestu Perjasici.

88. GRŠAK, BOŠKO, (Matija), rođen 4. 1. 1954. godine u Karlovcu, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima, te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

89. GRŠAK, STEVO, (Matija), rođen 17. 9. 1950. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima, te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

90. HARAMBAŠIĆ, DRAGAN, (Milić), rođen 6. 11. 1937. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima, te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

91. IVANČEVIĆ, ILIJA, (Petar), rođen 10. 2. 1961. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama, te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen "Odred Mašvina - TO SAO Krajina". Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

92. IVANČEVIĆ, OSTOJA, (Đuro), rođen 1. 1. 1949. godine u Slunju, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. godine na području Nove Kršlje, općina Slunj, u tijeku oružane agresije tzv. JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijatljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je sastavljen "Odred Mašvina - TO SAO Krajina". Ovaj odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao je u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnik-grada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje su protjerali s ognjišta.

Banovina

(Imena 387 osumnjičenih za ratne zločine)

91. GOJKOVIĆ, BORIVOJ, (?), 41 godina, iz Zimića, Srbin u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda.

92. GOJKOVIĆ, MARKO, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda.

93. GOJKOVIĆ, MILOŠ, (?), 55 godina, iz Zimića, Srbin u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda.

94. GOJKOVIĆ, SIMKAN, (?), 47 godina, iz Zimića, Srbin u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda.

95. GREDELJ, MARKO, (Đuro), rođen 17. 03. 1950. god. u Turilovićima, općina Karlovac, Srbin u vremenskom razdoblju od 1. rujna 1991. god. do 6. kolovoza 1995. god. služio u nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK u Turilovićima u sastavu tzv. TO Turilović pri artiljerijskoj jedinici te je naoružan automatskom puškom išao na borbene položaje u Turilovićima, Rakovici, Veljunu i Kestenovcu.

96. GRUBJEŠIĆ, DARKO, (Nikola), 32 godine, iz Donje Perjasice, Srbin kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, (?) čete, 3. bataljona, XIII brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. u Kesteniku. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na Pomorcu, Marlovcu i Donjoj Perjasici.

97. GRUBJEŠIĆ, MARJAN, (?), rođen 1962. god., iz Kestenika, Srbin kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII brigade. Brigada je formirana 13. prosiinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

98. GRUBJEŠIĆ, NEĐERKO, (Todor), rođen 1955. god., iz Ponorca, Srbin kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

99. GRUBJEŠIĆ, RADE, (Todor), rođen 1957. god., iz Ponorca, Srbin kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

100. GRUBJEŠIĆ, SVETOZAR, (?), rođen 1959. god., iz Kestenka, Srbin kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda, 2. čete, 3. bataljona, XIII brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

101. GRUDIĆ, BOŽO, (Nikola), rođen 21. 02. 1937. god. u Rajić Brdu, općina Vojnić, prebivalište u Kolariću, općina Vojnić, Srbin u jesen 1991. god. priključio se srpskim nelegalnim oružanim postrojbama tzv. RSK, kada je na poziv Vojnog odsjeka Vojnića ušao u sastav tzv. Radne jedinice. Ova jedinica prelazi u Civilnu zaštitu tijekom 1992. god. Kao pripadnik ovih nelegalnih postrojba pobunjenih Srba sudjeluje u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske.