U Jugoslaviji ima 450.000 izbeglica. Trećina živi u Beogradu. Mnogi i ne znaju da su na ovim spiskovima.

Bosanska Posavina

284. MILANKOVIĆ, VELJKO, Srbin, muškarac, zapovjednik paravojne postojbe Vukovi s Vučjaka, s pripadnicima svoje postrojbe od listopada 1991. godine osiguravao lokalitet Ribnjaka na koji je iz vojarne u Derventi prebačeno topničko oružje (12 haubica 122 mm, 12 topova 76 mm, 12 topova 100 mm, oko 10 topova 20 mm, veći broj oklopnih transportera s protuoklopnim raketama...); predvodio 12. 05. 1992. godine svoju postrojbu zvanu Vukovi s Vučjaka u oružanom napadu na dervetsko naselje zvano Kineska četvrt, kad su pripadnici njegove postrojbe uhitili Dragu Bjelkanovića, odveli ga u stan Mire Banožića i ubili; tog dana pripadnici ove postrojbe u samom gradu Derventi ubijaju veći broj civila Hrvata i Muslimana koji su se zatekli na njihovom pravcu napada; osobno 12. 05. 1992. godine u gradu Derventi u dvorištu veterinarske postaje iz pištolja ubija dečaka Admira Halilovića, kojeg su uhitili pripadnici srpskih snaga i tu zatočili skupa s ostalim uhićenim Hrvatima i Muslimanima Dervente. Odgovoran je za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

285. MILANKOVIĆ, MIHAJLO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

286. MILANKOVIĆ, PAVLE, Srbin, muškarac, potpukovnik JNA, tijekom 1991. godine zapovjednik garnizona u vojarni JNA u Brčkom, od strane potpukovnika JNA Stevana Nikolića zvanog Kriger (zapovjednik "Operativno-taktičke grube" sa sjedištem u selu Pelagićevu) imenovan zapovjednikom nižeg zapovjednog mjesta smještenog u vojarni JNA u Brčkom sa zonom odgovornosti na prostoru općine Brčko, osobno 28. 04. 1992. godine na sastanku održanom u vojarni JNA u Brčkom uvjerava legitimne predstavnike vlasti općine Orašje da pripadnici JNA nikada neće napasti prostor općine. Njegova riječ je, međutim, vrijedila samo nekoliko sati, do ranih jutarnjih sati sljedećeg dana kada su pripadnici srpskih snaga pod izravnim vodstvom pripadnika JNA napali prostor općine Orašje i to upravo iz pravca grada Brčkog. Za ratne zasluge na prostoru Bosanske Posavine unapređen je u čin pukovnika.

287. MILIČIĆ, NENAD, zvani Vojvoda, Srbin, muškarac s područja općine Bosanski Brod - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenuje ga za jednog od svojih najbližih suradnika. Kada je dozapovjednik srpske postrojbe zvane Beli orlovi Dragan Mićić zvani Deda, zajedno s još trojicom pripadnika svoje postrojbe među kojima je bio i Živko Krivošija, 25. 03. 1992. godine na ulazu u selo Donja Vrela presreo automobil u kojem su se nalazila trojica Hrvata, mještana sela Donjih Vrela, a nakon pretresa automobila, ranjavanja vozača automobila (jedan od pripadnika srpske postrojbe pucao mu je iz neposredne blizine u desno rame) i brutalnog premlaćivanja uhićenika, i dovoženja istih u selo Liješće, gdje su ih zatvorili u prostoriju svlačionice na nogometnom igralištu u neposrednoj blizini Omladinskog doma u kojemu se tada bilo smješteno zapovjedništvo srpskih snaga ("dobrovoljačkih odreda"), osobno je tijekom večeri i noći, zajedno s izvjesnim Trivkovićem (Srbinom iz sela Liješća), brutalno premlaćivao i neprestano mučio svu trojicu zatočenih Hrvata. Oko ponoći su izveli dvojicu zatočenika, Iliju Dusparu i Franju Matanovića te ih odveli do obale rijeke Save i ubili, a tijela bacili u rijeku. Koncem lipnja 1992. godine priključio se srpskoj postrojbi zvanoj Vučjačka brigada, koja je u to vrijeme boravila i borbeno djelovala na prostoru općine Bosanski Brod. Zapovjednik Vučjačke brigade Mladen Oljača, aktivni vojnik JNA, imenuje ga 02. 07. 1992. godine zapovjednikom četvrtog bataljuna (oko 400 naoružanih vojnika), koji drži liniju bojišnice prema gradu Bosanskom Brodu. Sukladno ovlastima imenuje Marka Grabovca za svog zamjenika, a Marka Vidića (umirovljenog policajca) za pomoćnika na poslovima sigurnosti. Na toj dužnosti ostaje sve do sredine listopada 1992. godine, do potpune okupacije općine Bosanski Brod.

288. MILIČIĆ, ŽELJA, Srbin, muškarac, iz sela Liješća (općina Bosanski Brod), tijekom ožuljka 1992. godine, kao pripadnik lokalnih srpskih snaga boravio na prostoru sela Liješća i sudjelovao u provedbi agresije i ratnih zločina nad civilima općine Bosanski Brod.

289. MILIČIĆ, OBRAD, Srbin, muškarac, iz sela Liješća (općina Bosanski Brod), tijekom ožuljka 1992. godine, kao pripadnik lokalnih srpskih snaga boravio na prostoru sela Liješća i sudjelovao u provedbi agresije i ratnih zločina nad civilima općine Bosanski Brod.

290. MILUTINOVIĆ, MILISAV, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, zapovjednik ’srpske teritorijalne odbrane’ u gradu Brčkom i pripadnik Srpske vojske tijekom 1992. godine, jedan od glavnih inicijatora zločina nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima u logoru zvanom Luka u Brčkom, i provedbe srpske politike genocida (etničkog čišćenja) nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru općine Brčko.

291. MILUTINOVIĆ, MIROSLAV, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, po zanimanju profesor, pripadnik radikalne postrojbe srpskih snaga, osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad Hrvatima i Muslimanima na području grada i općine Brčko.

292. MILJIĆ, MIĆO, zvani Komad, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

293. MILJIĆ, MILOŠ, Srbin, muškarac, iz Bosanskog Broda, tijekom 1992. godine, kao pripadnik jedne od postrojba srpskih snaga sudjelovao u agresiji i okupaciji grada i općine Bosanski Brod, osobno je, 14. 10. 1992. godine u Bosanskom Brodu ispred zgrade Doma zdravlja, vičući "Ujo, majku ti... ustašku, pa zar si ostao?!" prišao jednom Hrvatu i ispucao prema njemu dva metka iz pištolja, prvim promašio, a drugim metkom pogodio čovjeka u glavu (metak je prošao kroz lijevo oko i izišao na potiljku), i teško ga ozljedio (ozlijeđeni Hrvat otpremljen u bolnicu i liječen do 08. 11. 1992. godine).

294. MILJIĆ, ZORAN, (Stojko), Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga sudjelovao tijekom svibnja 1992. godine, u provedbi ratnih zločina nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Donjih Vrela.

Hrvatsko Podunavlje

460. LAZAROVSKI, LjUPČO, kapetan tzv. JNA, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.

461. LAZIĆ, BOGOLJUB, (Simo), rođen 18. 08. 1969. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine počinio ratne zločine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza - rujna 1991.

462. LAZIĆ, BOGOMIR, (Simo), rođen 12. 05. 1968. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine počinio ratne zločine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza - rujna 1991.

463. LAZIĆ, MILIVOJE, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Iloku, jeseni 1991.

464. LELOVIĆ, LjUBINKO, kapetan tzv. JNA, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.

465. LEMIĆ, MILORAD, (Spiro), rođen 19. 06. 1948. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine počinio ratne zločine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza - rujna 1991.

466. LENDER, PETAR, (Joakim), rođen 12. 07. 1957. god., osumnjičen da je počinio ratne zločine nad mještanima Mikluševaca, jeseni 1991.

467. LEOPOLD, STEVAN, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad mještanima sela Zmajevca, rujna - prosinca 1991.

468. LEPOLT, STEVAN, (majka Marija), rođen 18. 08. 1952. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine počinio ratne zločine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza - rujna 1991.

469. LESKOVAC, ŽARKO, kapetan tzv. JNA, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Vukovaru i zarobljenicima u Sremskoj Mitrovici, studenoga 1991.

470. LIVAZOVIĆ, MLADEN, osumnjičen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Krajine počinio ratne zločine nad civilima mjesta Kozarca, u Baranji, od kolovoza 1991.

Lika i severna Dalmacija

165. MANOJLOVIĆ, JOVO, (Nikola), rođen 21. 1. 1955. god. u Velikim Sesvetama, općina Križevci, boravište u Inđiji (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII ličkog korpusa" i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

166. MARIĆ, DANILO, (Nikola), rođen 6. 9. 1939. god. u mjestu Široka Kula, općina Gospić, Srbin kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

167. MARINČIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 21. 2. 1955. god. u Omsici, općina Gračac, Srbin u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

168. MARKOVIĆ, SLOBODAN, (Vukašin), zvani Sloba, rođen 21. 3. 1951. god. u Novoj Pazovi (Srbija), prebivalište u Beogradu (SRJ), Srbin mobiliziran u studenome 1991. god. u Jakovu pokraj Beograda, i tu dobio vojnu odoru i naoružanje. Dana 10. studenoga 1991. god. prebačen je iz Zračne luke Batajnica u Udbinu (RH). Po nalogu zapovjednika Milivojevića preuzeo je dužnost zapovjednika izviđača, te je tako u obavljanju ratnog zadatka 21. studenoga 1991. god. naišao na protupješačku minu i ostao bez noge. Prebačen je u Knin, a zatim u VMA u Beogradu. Kada su nastali problemi s invalidninom i dokumentacijom o ranjavanju, odlučio se ponovno vratiti u okupirani dio RH. Prije putovanja u RH morao se javiti u Ured tzv. Krajine u Beogradu. Dobio je propusnicu organizacije "Štit" i mogao je putovati. Iz Bubanj Potoka sa skupinom ljudi krenuo je u kombiju tojota i došao na područje Korenice. U Vrhovinama je ostao do 13. ožujka 1993. god. a tada je s ostalim okrivljenicima krenuo prema Beogradu.

169. MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2. 11. 1960. god. u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin u srpnju 1991. god. priključio se paravojnim postrojbama tzv. RSK na privremeno okupiranom području Turjanskog i Vrhovina. U tijeku Domovinskog rata bio je aktivni sudionik oružanih akcija.

170. MATIĆ, STANKO, (Pajo), rođen 10. 11. 1950. god. u Gospiću, Srbin u drugoj polovini 1991. god. bio sudionikom oružane skupine sa ciljem da ista sudjeluje u oružanim napadima na legalne organe RH. Postavio je eksplozivnu napravu sa satnim mehanizmom koja je svojom eksplozijom trebala uništiti živote civila u Domu kulture u Gospiću.

171. MAŽAR, NEBOJŠA, (Nešo), rođen 25. 10. 1960. god. u Saborskom, općina Ogulin, Srbin pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog ličkog korpusa", "Šeste ličke brigade", "Petnaeste izviđačke brigade", "Šesnaeste brigade" i "Petnaeste ličke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

172. MEDAKOVIĆ, MILOŠ, (Spaso), rođen 7. 6. 1962. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Zagrebu, općina Črnomerec, Srbin u prvoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi Zagreb, zatim otišao na područje općine Plaški u vrijeme oružane agresije JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na Republiku Hrvatsku. Pristupio je u redove pobunjeničkih postrojba, te preuzeo dužnost inspektora u policiji tzv. SAO Krajine i vršio ispitivanja građana hrvatske nacionalnosti. Sudjelovao je u organiziranju života na tom okupiranom dijelu hrvatskog teritorija, priječeći funkcioniranje legalno izabranih organa hrvatske vlasti.

173. MIKULICA, BOGDAN, (Milan), rođen 15. 6. 1938. god. u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Zebiću, općina Ogulin, Srbin u kolovozu 1991. god. pristupio pobunjeničkim, oružanim, srpskim postrojbama tzv. RSK, te naoružan držao borbene položaje u selu Šerežištu. Ove postrojbe su privremeno okupirale dio hrvatskog teritorija i sudjelovale u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske. Na ovaj način imenovani je svjesno sudjelovao u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" pripadnici HV-a su ga uhitili kao pripadnika tzv. vojske RSK.

174. MILAKOVIĆ, MIROSLAV, (Milan), rođen 16. 2. 1957. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin u drugoj polovici 1991. god. u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

175. MILAKOVIĆ, NEDJELJKO, (Iso), rođen 14. 9. 1958. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin u drugoj polovici 1991. god. na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta, selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja, u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti, u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

Zapadna Slavonija i Banovina 190. MILAŠINOVIĆ, STANKO, (LJubomir), rođen 15. 1. 1951. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

191. MILIČEVIĆ, PETAR, (Rade), rođen 4. 2. 1953. godine u Brnjevcu, općina Vrginmost, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, u drugoj polovici 1991. godine na području općine Vrginmosta, u tijeku oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio postrojbi TO Pješčanice u ulozi "komandira čete" (zapovjednika satnije) za selo Brnjevac. Sudjeluje u oružanim napadima na Topusko, Lasinju, Desno Sredičko, Crnu Dragu i Prkos, općina Vrginmost, zbog čega je pučanstvo hrvatske nacionalnosti moralo napustiti svoje domove.

192. MILINOVIĆ, MILUTIN, (LJubomir), rođen 16. 10. 1952. godine u Orliću, općina Karlovac, Srbin, dragovoljno pristupio nelegalnim paravojnim srbočetničkim vojnim postrojbama sa ciljem rušenja legalne hrvatske države, te izdvajanja tzv. SAO Krajine. Na okupiranom području bio sudionikom provođenja politike etničkog čišćenja, maltretirao te premlaćivao civilno hrvatsko pučanstvo na području općine Karlovca, tijekom drugog dijela 1991. godine.

193. MILINOVIĆ MILE, (LJubomir), rođen 16. 10. 1952. godine u Okiću, općina Karlovac, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavii i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

194. MILJEVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 14. 11. 1964. godine u Glini, Srbin, nakon agresije na RH gore postao pripadnikom tzv. Martićeve milicije koja je djelovala na području Vrginmosta. Za vrijeme držanja straža pucao je po lokalnom stanovništvu tražeći od njih da se isele i napuste ovo područje, tijekom drugog dijela 1991. godine.

195. MILJEVIĆ, MILAN, (Đuro), rođen 8. 6. 1964. godine u Glini, Srbin, nakon agresije na RH postao pripadnikom tzv. Martićeve milicije koja je djelovala na području Vrginmosta. Za vrijeme držanja straža pucao je po lokalnom stanovništvu tražeći od njih da se isele i napuste ovo područje, tijekom drugog dijela 1991. godine.

196. MILJKOVIĆ, ČEDO, (LJuban), rođen 19. 6. 1950. godine u Slunju, Srbin, protupravno se naoružao tijekom 1991. godine i pristupio nelegalnim srbočetničkim postrojbama. Sudjelovao je u napadu i okupaciji Slunja, uslijed čega je došlo do pogibije, stradanja i iseljavanja velikog broja civila hrvatske nacionalnosti.

197. MILOVANOVIĆ, BOGDAN, (Janka), rođen 7. 4. 1948. godine u Kosjerskom Selu, općina Duga Resa, Srbin, tijekom kolovoza 1991. god. pristupa srbočetničkoj vojsci na području Kosjerskog Sela, a poslije i sam stvara srbočetničku vojsku na području Duge Rese. Poslije okupacije sudjeluje u etničkom čišćenju hrvatskog pučanstva s njegovih stoljetnih ognjišta.

198. MILOŠEVIĆ, ILIJA, (Simo), rođen 9. 1. 1957. godine u Slunju, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. god. nastavlja s borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

199. MILOŠEVIĆ, MILE, (Pero), rođen 10. 12. 1948. godine u Broćancu, općina Slunj, Srbin dragovoljno pristupio u redove nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. SAO Krajine u mjestu Slušnici, općina Slunj, u lipnju 1991. god. Bio je raspoređen na vojnom poligonu Vojne pošte Slunj 7260. Sudjelovao je u napadu na Slunj iz kojega je nakon okupacije protjerano hrvatsko pučanstvo, a potom bio sudionikom pustošenja i pljačke hrvatske imovine.

200. MILOŠEVIĆ, NIKOLA, (Petra), rođen 20. 8. 1937. godine u Slunju, Srbin, i nakon 8. listopada 1991. god. nastavlja s borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, a poslije se dragovoljno pridružuje srbočetničkoj vojsci na području Slunja i sudjeluje u napadima na to mjesto. Nakon okupacije teritorija općine Slunja aktivno sudjeluje u protjerivanju hrvatskog pučanstva, tijekom drugog dijela 1991. godine.

Banovina

215. MATIJEVIĆ STEVAN (Pavle), rođen 16. 9. 1932. god. u Karlovcu, prebivalište u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u Skakavcu, općina Karlovac, dragovoljno pristupio istima, zadužio naoružanje i opremu, te zajedno s drugim pobunjenicima sudjelovao na nelegalnim izborima na kojima su donijeli odluku o izdvajanju MZ Skakavac iz općine Karlovac i pripajanju tzv. SAO Krajini.

216. MATIJEVIĆ ŽIVKO (?), 36 godina, iz Male Crkvine, Srbin, u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima sa lijeve strane Korane.

217. MIHAJLOVIĆ MILIĆ (Dušan), rođen 5. 1. 1962. god. u Točku, općina Duga Resa, prebivalište u Točku, Srbin, zaduživši naoružanje i opremu, u jesen 1991. god. uključuje se u sastav seoskih straža koje organiziraju pobunjeni Srbi. Tijekom 1992. god. raspoređen je na položaj u Poloju, a tu je ostao oko godinu i pol. Nakon pauze zbog bolesti majke, ponovno je mobiliziran 1994. god. i odlazi na položaj u Poloju. Na ovom položaju se nalazio u vrijeme akcije HV-a "Oluja", a s položaja je pobjegao kući gdje ga zatiču pripadnici HV-a.

218. MIHAJLOVIĆ MILE (Miloš), rođen 1. 1. 1948. god. u Vojniću, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, od kolovoza 1991. god. te poslije odluke općinskog rukovodstva izdvajanju općine Vrginmost iz Republike Hrvatske i pripajanja tzv. SAO Krajini otkazuje poslušnost MUP-u RH i s naoružanjem i opremom pristupa pobunjenim Srbima. Na tom dijelu okupiranog teritorija RH uključuje se u sastav "Stanice javne bezbednosti" Vrginmost i provodi odluke ovih nelegalnih općinskih organa.

219. MIHAJLOVIĆ MILOŠ (Mojsije), rođen 29. 5. 1935. god. u Gornjem Poloju, općina Duga Resa, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio u oružane odmetničke paravojne snage tzv. SAO Krajine te bio na položajima na području Poloja i Perjasice, gdje je borbeno djelovao po vojnim i redarstvenim snagama RH.

220. MIJAKOVIĆ DRAGAN (Milića), rođen 1939. god. iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona ćîî brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

221. MIJAKOVIĆ NIKOLA (Milića), 30 godina, iz Gornjeg Ponorca, Srbin, kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljona XII brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

222. MILAŠINOVIĆ ĆANE (?), 40 godina, iz Zimića, Srbin, u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda.

223. MILIČEVIĆ PERO (Ilija), rođen 12. 3. 1961. god. u Crevarskoj Strani, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin. U kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

224. MILIĆ MILJUŠ (Nikola), rođen 1. 6. 1940. god. u Tušilovačkom Cerovcu, općina Karlovac, Srbin, u vremenskom razdoblju od svibnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine u mjestu Tušilovački Cerovac, u sastavu kojih je borbeno djelovao po snagama hrvatske vojske i redarstvenim snagama, do dana zarobljavanja 7. kolovoza 1995. god. a kao član SDS-a tijekom ratnih zbivanja vršio je i funkciju predsjednika Mjesne zajednice Cerovac.

225. MILIVOJEVIĆ DARKO (Nikola), rođen 5. 1. 1962. god. u Karlovcu, prebivalište u Cerovcu Vukmanićkom, općina Karlovac, Srbin. U početku agresje na RH pristupio nelegalnim pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. TO i Milicije Krajine, u redovima kojih ostaje za trajanja pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija. U sastavu tih postrojba djelovao je na području Vukmanićkog Cerovca i na taj način spriječavao funkcioniranje legalne hrvatske vlasti.