Bosanska Posavina

417. RAKIĆ, MILAN, (Vojin), Srbin, muškarac, rođen 1942., iz Novog Grada (općina Odžak), umirovljeni kriminalistički inspektor tadašnjeg SUP-a u Odžaku, politički aktivist SDS-a, tijekom druge polovice 1991. godine određen za člana srpskog Kriznog stožera općine Odžak i imenovan za zapovjednika lokalne postrojbe srpskih snaga zvane "dobrovoljački odred" iz sela Novog Grada (općina Odžak). Zapovjedništvo ove postrojbe srpskih snaga bilo je u selu Novom Gradu, u kući Joke Rakića. U cilju što kvalitetnijeg vojnog ustrojavanja, naoružavanja, opremanja i vojnog obučavanja, izravno se povezao s ’izmještenim’ zapovjednim mjestom 17. korpusa JNA u selu Pelagićevu (općina Gradačac) kojim je zapovijedao potpukovnik JNA Stevan Nikolić zvani Kriger, početkom 1992. potpukovnik Stevan Nikolić zvani Kriger imenovao ga je zapovjednikom bataljuna srpskih snaga ustrojenim s pratećim potpostrojbama i službama sa zapovjednim mjestom u selu Novom Gradu; u isto vrijeme radi unapređenja sustava vojnog zapovijedanja na prostoru općine Odžak, u odžačkim selima Novom Gradu, Donjoj Dubici i Gornjem Svilaju dolazi do transformiranja i preustrojavanja srpskih snaga iz "dobrovoljačkih odreda" u pješadijske čete, s pratećim protuoklopnim vodovima.

418. RAKIĆ, PERO, (Jovo), Srbin, muškarac, rođen 1967., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

419. RAKIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), kao zapovjednik postrojbe srpskih snaga (razine voda) iz sela Gornjeg Svilaja priključio se, tijekom srpnja 1992. godine, zajedno sa svojim ljudima pripadnicima 16. krajiške brigade 2. korpusa srpskih snaga iz Banjaluke; od srpnja do listopada 1992. godine sudjeluje u sveopćem napadu srpskih snaga na neokupirani prostor općine Bosanski Brod. Tijekom ovog napada počinjeni su brojni ratni zločini nad civilima, ranjenicima i bolesnicima, te nad ratnim zarobljenicima.

420. RAKIĆ, VUK, Srbin, muškarac, rođen 1962. godine, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, sredinom ožujka 1992. godine vratio se iz Beča (Austrija) gdje je boravio na radu u rodno selo Gornji Svilaj i odmah se priključio pripadnicima "dobrovoljačkog odreda" srpskih snaga kojima je tada zapovijedao Ilija Zečević, te zadužio vojnu odoru, opremu, automatsku pušku i odgovarajuće streljivo. Tijekom početnih vojnih aktivnosti srpskih snaga na prostoru općine Odžak sudjelovao u postavljanju minskih polja. Zajedno s Tvrtkom Panićem je koncem srpnja 1992. godine,u selu Gornjem Svilaju iz kuće izveo Matu Anđelića i ubio ga, a potom i Matinu bolesnu punicu u kući.

421. RATKOVAC, ZORAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

422. RATIĆ, BRANKO, Srbin, muškarac, s područja općine Derventa, kao zapovjednik srpske postrojbe zvane Crni kojoti uhitio 25. 3. 1992. godine pet članova HDZ-a Dervente na čelu s predsjednikom stranke Ikom Stanićem te ih zatvorio u vojni zatvor JNA i izvrgnuo brutalnom mučenju i zlostavljanju, zbog čega je umro 18-godišnji Ivica Katović. S pripadnicima srpskih snaga kojima je zapovijedao u diverzantskoj akciji 15. 9. 1991. lakše je oštetio most preko rijeke Save koji povezuje Bosanski sa Slavonskim Brodom. Identičnu diverzantsku akciju predvodio je i sredinom veljače 1992. godine. Osobno je 20. 4. 1992. godine u Derventi, kroz Ulicu Mladena Stojanovića, predvodio skupinu pripadnika srpskih snaga, i uhitili veći broj civilnih osoba (Hrvata i Muslimana), a dvoje od njih su ubili na licu mjesta. U hodniku koji se nalazio pokraj blagovaonice u derventskoj vojarni JNA, 12. 5. 1992. godine fizički je zlostavljao (rukama i nogama udarao) Hrvate i Muslimane koje su po gradu Derventi uhitili i tu doveli pripadnici srpskih snaga. Nakon provedene torture, zapovjedio da uhićenike zatvore u prostorije zatvora koji se nalazio u toj vojarni.

423. RISTANIĆ, VOJO, (Marko), Srbin, muškarac, iz sela Kopanica (općina Orašje), pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine počinio razne zločine nad Hrvatima na prostoru općine Orašje.

424. RISTANIĆ, MOMIR, (Vojko), Srbin, muškarac, iz sela Kopanica (općina Orašje), pripadnik srpskih snaga, zajedno s pripadnicima srpskih snaga (dva tenka, dva oklopna transportera i 35 vojnika pristiglih iz Srbije) počinio 1. 5. 1992. godine ubili veći broj civilnih osoba Hrvata u selu Kopanica, među kojima i Mariju Lukačević (1935) i njenog supruga Matu (1938).

425. RISTANOVIĆ, ĐORĐE, Srbin, muškarac, tijekom 1992. godine, imenovan za "predsjednika Ratnog predsjedništva Srpske opštine Brčko". Jedan od ključnih osoba koje su organizirale i realizirale srpsku politiku genocida (etničkog čišćenja) zasnovanu na provedbi masovnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru općine Brčko.

426. RISTIĆ, ACO, Srbin, muškarac, direktor poduzeća "Peradarstvo" u Orašju, politički aktivist SDS-a na prostoru općine Orašje, od svojih nalogodavaca imenovan za jednog od onih koji trebaju ostvariti velikosrpsku politiku na prostoru općine Orašje. Zajedno s Lazom Mirkićem iz Orašja, te delegacijom čelnika SDS-a iz Bosanskog Šamca Blagojem Simićem, Mirkom Jovanovićem, Milošem Bogdanovićem i Draganom Đorđevićem zvanim Crni (zapovjednik postrojbe, srpskih snaga zvane Šešeljevci koji su došli iz Srbije) 19. 4. 1992. godine u selu Donjem Žabaru priopćio predstavnicima legitimne vlasti općine Orašje, da su Srbi osnovali "Srpsku opštinu Orašje" u sastav koje ulazi i dio grada Orašja.

427. RISTIĆ, GORAN, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik srpskih snaga, osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad civilnim hrvatskim i muslimanskim pučanstvom na području grada i općine Brčko.

Hrvatsko podunavlje

718. PROKIĆ RADE, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad Hrvatima u Kneževim Vinogradima, rujna-prosinca 1991.

719. PROKIĆ RADOSLAV (Steva), rođen 14. 10. 1952. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje počinio ratne zločine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.

720. PROTIĆ BRANE, osumnjičen da je kao pripadnik pričuvnog sastava tzv. JNA počinio ratne zločine nad Hrvatima, u Bapskoj, listopada 1991.

721. PROTIĆ DUŠKO, osumnjičen da je kao pripadnik pričuvnog sastava tzv. JNA počinio ratne zločine nad Hrvatima u Bapskoj, listopada 1991.

722. PRUSAC MILAN (Petar), rođen 1. 1. 1952. god., Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik policije tzv. SAO Baranje počinio ratne zločine nad Hrvatima u Belom Manastiru, kolovoza-rujna 1991.

723. PUCOVSKI PETAR, osumnjičen da je počinio ratne zločine n ad civilima u Iloku, jeseni 1991.

724. PUCOVSKI STEVA, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Iloku, jeseni 1991.

725. PUVAČA BATO, osumnjičen da je kao pripadnik tzv. TO Dalj počinio ratne zločine nad Hrvatima u Dalju, od kolovoza 1991.

726. PUZAVAC MILE, potpukovnik tzv. JNA, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.

727. RAČIĆ HAMDIJA, poručnik tzv. JNA, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad civilima u Vukovaru, studenoga 1991.

728. RADEK JOVO (Marko), rođen 16. 10. 1944. god, Srbin, osumnjičen da je kao pripadnik tzv. TO Tompojevci počinio ratne zločine nad Hrvatima u selu Tompojevcima, jeseni 1991.

Lika i severna Dalmacija

276. STARČEVIĆ, MILAN, (Rade), rođen 1. 8. 1955. god. U Osredcima, općina D.Lapac, Srbin u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bipotom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

277. STOJANOVIĆ, DRAGOLJUB, (Nikola), rođen 23. 07. 1953. god. u Škarama, općina Otočac, Srbin sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, općina Otočac, u sastavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. birgade Hrvatske vojske.

278. STOJANOVIĆ, DRAŽEN, (Ilija), rođen 10. 12. 1969. god. u Orahovici, općina Orahovica, Srbin u ožiljku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

279. STOJANOVIĆ, MILAN (Arso), rođen 3. 08. 1941. god. u Škarama, općina Otočac, Srbin sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god. na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, općina Otočac, u sastavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

280. STOJANOVIĆ, MILAN, (Mile), rođen 24. 08. 1955. god. u Otočcu, Srbin sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god.. na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabra, općina Otočac, u sastavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

281. STOJANOVIĆ, PETAR, (Tomo), rođen 21. 01. 1933. god. u Škarama, općina Otočac, Srbin od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočca).

282. STUDEN, MILAN, (Nikola), rođ. 30. 04. 1946. god. u Željavi, Srbin pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog ličkog korpusa", "Šeste ličke brigade", "Petnaeste izviđačke brigade", "Šesnaeste brigade" i "Petnaeste ličke lake brigade", tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

283. SUBAŠIĆ, SEAD, (Muharem), rođen 2. 06. 1956. god. u Brezaku, prebivalište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin dana 20. veljače 1993. god. po nj došla Vojna policija, mobilizirala ga i prebacila u Bubanj Potok. Tu je zadužio vojnu odoru, a potom 28. veljače 1993. god. autobusom odvezen u Korenicu. Smešten je bio u školi, a tu je dobio maskirnu odoru. Ubrzo je prebačen na područje Vrhovina, zadužio ručni bacač i priključio se srpskoj pobuni. Na pobunjeničkom srpskom položaju u Turjanskom bio je smješten u školi. U ožujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

284. SUDŽUKOVIĆ, PETAR, (Dane), rođen 1. 11. 1934. god. u Širokoj Kuli, Srbin od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a napodručju općine Gospić. Bio je raspoređen u tzv. prostornu miliciju, nosio je plavu odoru s oznakom "Milicija SAO Krajine". Dana 22. siječnja 1992. god. mobiliziran je u TO, sa zadatkom davanja straže na području Široke Kule.

285. SURLA, NIKOLA, (Dušan), rođen 24. 06. 1962. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-a Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

286. ŠEPA, MIODRAG, (Dušan), rođen 3. 06. 1968. god. u Gračacu, Srbin u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

Zapadna Slavonija

298. TRKULJA MILAN (Marko), rođen 3. 1. 1965. godine u Cazinu, R. BiH, prebivalište u Novoj Kršlji, općina Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je (krao hranu stoku, ulje brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače, koji su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na područje, Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su pri tim napadima stradali te zlostavljanjem tjerani u bjeg.

299. TRKULJA BORO (Marko), rođen 5. 1. 1967. godine u Cazinu R. BiH, prebivalište u Slunju, Srbin, državljanin RH, tijekom rujna 1991. godine u cilju nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske, u vrijeme napada JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na RH, sa ciljem odvajanja dijela RH i stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače koju su djelili mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje, te su na području Kordunskog Ljeskovca dovozili oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice i Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati. Na ovaj je način sudjelovao u oružanoj pobuni protiv RH - označeno u čl. 236. f. st. 1. i 2. KZ RH. Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu krivični postupak je obustavljen.

300. TRKULJA BORO, (Marko), rođen 5. 1. 1956. godine u Cazinu, R. BiH, prebivalište u Slunju, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao je (krao) hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače, koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupaciji Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su pri tim napadima stradali te zlostavljanjem tjerani u bijeg.

301. TRKULJA, MARKO, (Milan) 4. 6. 1937. godine u Cazinu, R. BiH, prebivalište u Novoj Kršlji, općina Slunj, Srbin, tijekom rujna 1991. godine pristupio pobunjeničkim (četničkim) postrojbama. Zajedno sa skupinom istomišljenika nabavljao (krao) hranu (stoku, ulje, brašno) na području Vaganca, Sadilovca i Lipovače, koju su dijelili isključivo mještanima srpske nacionalnosti na području Stare i Nove Kršlje. Na područje Kordunskog Ljeskovca dovozili su oružje koje su noću dijelili mještanima srpske nacionalnosti, nakon čega je slijedio napad i okupacija Rakovice, Drežnik-grada i okolnih mjesta u kojima pretežno žive Hrvati, koji su pri tim napadima stradali te zlostavljanjem tjerani u bijeg.

302. UZELAC JELICA, (Milovan), rođena 25. 3. 1970. godine u Zimnićima, općina Karlovac, Srpkinja, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupila srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi. Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovala je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

303. UZELAC GOJKO, (Vladimir), rođen 24. 3. 1951. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

304. UZELAC NADA, (Miloš) rođena 14. 12. 1959. godine u Bukovici Utinjskoj, općina Vojnić, Srpkinja, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupila srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovala je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

305. UZELAC MIRKO, (Vladimir) rođen 21. 2. 1949. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučansvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

306. UZELAC BRANKO, (Momčilo), rođen 17 12. 1957. godine u Vojniću, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

307. UZELAC ĐURO, (Milovan), rođen 30. 8. 1973. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

308. UZELAC ŽARKO, (Boško), rođen 9. 5. 1956. godine u Karlovcu, Srbin, u tijeku kolovoza 1991. godine na području Okića pristupio srpskim paravojnim postrojbama, pripadnici kojih su se okupljali na Živkovićevoj kosi, Zinajićima, Brezovoj glavi i u Tušiloviću. Sudjelovao je u oružanim napadima te stvaranju nemira među civilnim hrvatskim pučanstvom, koje su napadima i zlostavljanjem prognali.

Banovina

336. TOPIĆ NIKOLA, (Milorad), rođen 20. 5. 1946. god. u Jamari, općina Slunj, Srbin od 4. rujna 1991. god. do 8. kolovoza 1995. god. bio pripadnik nelegalnih oružanih postrojba tzv. RSK u Jamarima u sastavu tzv. TO Jamari, te naoružan išao na borbene položaje na području sela Jamari, Kordunski Leskovac i Šturlići. Ove snage su okupirale jedan dio teritorija RH na kojem su zlostavljali i protjerali Hrvate.

337. TRBOJEVIĆ ILIJA, (Marko), rođen 2. 8. 1969. god. u Vojniću, općina Vojnić, Srbin u vremenskom razdoblju od ožujka 1992. god. bio pripadnik paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine, XI pješadijske brigade sa Korduna, aktivno sudjelujući u napadima na pripadnike HV te civilno stanovništvo područja Banske i Slunjske Selnice, te Maslenice koje je napadima tjerano u bijeg.

338. TRBOJEVIĆ RAJKO, (Rade), rođen 5. 6. 1970. god. u Karlovcu, prebivalište u Karlovcu, Srbin u drugoj polovici 1991. na području općine Karlovca (Kamensko, Sajevac i Turanj) sudjeluje u ratnim operacijama protiv Hrvatske vojske zbog čega su stanovnici hrvatske nacionalnosti morali napustiti svoje domove, dok je Turanj potpuno razoren, a Kamensko privremeno okupirano.

339. TRKULJA BOGDAN, (Dimitrije), rođen 14. 7. 1958. god. u Gvozdu, prebivalište u Perni, općina Gvozd, Srbin u drugoj polovici 1991. god. na području općine Gvozda uključio se u pobunjeničke srpske postrojbe tzv. TO Gvozd, zadužio naoružanje i opremu, vršio stražu, kontrolirao ulazak i izlazak građana Hrvata, te sudjelovao u napadu na selo Ponikvare. Prilikom napada na selo oštećeno je više kuća, a žitelji hrvatske nacionalnosti su u strahu napustili mjesto.

340. TRKULJA JOVICA, (?), 39 godina, iz Okića, Srbin u vremenskom razdoblju od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao vojnik sudjeluje u borbenim djelovanjima srpske paravojske prema položajima Hrvatske vojske i civilnog stanovništva na slobodnom teritoriju RH iz pravca Turnja - Goljaka - Škrtić Brda.

341. TUMBAS MIĆA, (?), 47 godina, iz Burić Sela, Srbin u vremenskom razdoblju od 15. listopada do 1. studenoga 1991. god. nalazio se na položajima Malići - Kosijersko Selo s kojih je sudjelovao u borbenim djelovanjima po hrvatskim selima s lijeve strane Korane.

342. ULEMEK MAKSIM, (Jovan), rođen 3. 3. 1959. god. u Blatuši, općina Gvozd, prebivalište u Gvozdu, Srbin u srpnju 1991. god. odazvao se pozivu tzv. TO (pobunjeni Srbi), zadužio naoružanje i opremu i uključio se u davanje seoskih straža u Blatuši. Ušavši u sastav "Blatuškog voda" sudjeluje u napadu na Topusko, Gređane i Lasinju. U svibnju 1992. god. dolazi do transformacije, TO se gasi, a pobunjeni Srbi stvaraju tzv. Vojsku SAO Krajine. Imenovani postaje član XIX pješačke brigade XXI korpusa. U ovoj postrojbi ostaje do proljeća 1994. god. a tada prelazi u 75. samostalni inženjerijski bataljun sa sjedištem u Blatuši, gdje je bio vozač. Za vrijeme "Oluje" pripadnicima HV-a se predao u Topuskom, gdje je prevozio pontonski most za potrebe pobunjeničke srpske vojske.

343. VELIMIROVIĆ MILOŠ, (Dragoljub), rođen 14. 6. 1958. god. u Veljunu, općina Slunj, prebivalište u Veljunu, Srbin od travnja 1992. god. do kolovoza 1995. god. bio pripadnik XXI kordunaškog korpusa, 1. bataljuna XIII brigade pobunjeničke, nelegalne tzv. Vojske SAO Krajine, sudjelujući u pobuni protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" pripadnici HV-a zarobili su ga na neprijateljskom položaju na području Primišlja, općina Slunj, gdje se suprotstavljao dolasku legalne hrvatske vlasti na taj dio hrvatskog teritorija.

344. VILENICA DRAGAN, (Savo), rođen 30. 4. 1946. god. u Starom Selu, općina Vrginmost, prebivalište u Dugoj Resi, Srbin u kolovozu 1991. god. napustio radno mjesto u MUP-u RH, PS Duga Resa, i prešao u pobunjeničku tzv. Miliciju SAO Krajine u Vrginmostu.

345. VIŠNJIĆ DUŠAN, (?), 27 godina, iz Svinice kod Maljevca, Srbin kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

346. VIŠNJIĆ DUŠAN, (?), 35 godina, iz Cvijanović Brda, Srbin kao dragovoljac u Restniku stupio u agresorsku vojsku 1. voda 2. čete 3. bataljuna XIII brigade. Brigada je formirana 13. prosinca 1991. god. Aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na legalne organe vlasti RH. Prvi vod je držao položaje na koti Kestenak.

OBJAŠNJENJE

U ovom broju objavljujemo neka pisma koja se odnose na hrvatske tajne spiskove. Čitaocima koji "Ilustrovanu" prate preko Interneta napominjemo da preko ovog medija ne objavljujemo ni ceo broj niti kompletan spisak koji je u tom broju štampan. Takođe, nismo u mogućnosti da svakom zainteresovanom javljamo da li se njegovo ime nalazi na spisku.

Više čitalaca nam je skrenulo pažnju na to da od broja do braja "Ilustrovane Politike" nedostaju neka od imena na hrvatskim tajnim spiskovima. Imena su tu, ali nestaju redni brojevi. Ovo se javlja zbog toga što se neki od rednih brojeva pojavljuju usred teksta "optužnice". Mi samo prenosimo onako kako su spiskovi dati. Otuda i uverenje da smo neke ljude "preskočili".

Dajemo vam punu podršku

Mi iz Udruženja za pomoć izbjeglim i prognanim iz Srpske krajine pratimo šta piše "Ilustrovana Politika" i mnogo vam zahvaljujemo na tome. Jer, jedino se vaš list trudi da piše o interesima izbjeglica. U tome vam dajemo punu podršku.

Slavko Vukelić

Naše udruženje, koje je registrovano u Rumi, pruža pomoć svim unesrećenim od 1996. godine. Jedino, međutim, predsednik Slavko Vukelić i njegov zamenik Jovan Kosijer odlaze u Hrvatsku. Oni obilaze sva sela naseljena srpskim stanovništvom od Splita pa sve do Dvora na Uni. Tačno znamo koliko je koje selo uništeno, koliko se naših izbjeglih i prognanih vratilo u svoje kuće. Znamo kako su smešteni po kolektivnim centrima u Srbiji, koliko plaćaju.

Veoma pratimo okrugle stolove, kao i ljude koje pozivate na razgovor. U jednoj od tih emisija učestvovala je i gospođa Petković koja je izjavila da se 50.000 izbjeglih i prognanih vratilo u Hrvatsku i da je abolirano 80 odsto prognanih Srba u RH. S tom izjavom mi se ne slažemo jer znamo da nije tačna. Možda je ona mislila da je 50.000 ljudi uzelo domovnice, ali ne i da se toliko vratilo.

Tačno se zna i zašto se ti ljudi nisu vratili. Spaljene su im i porušene kuće ili u njima žive drugi ljudi. Jovan Kosijer, zamenik našeg udruženja, ne može da uđe u svoju kuću u Vojniću i, što je tužnije, ne može da obradi vlastitu njivu dok ne dobije odobrenje od tako demokratske vlasti Stipe Mesića i Ivice Račana. Pa kako će onda preživeti.

Mi posedujemo mnoge detalje koje ćemo vam poslati na vreme.

Obratili smo se i Sandri Rašković-Ilić, predsednici Visokog komesarijata za izbjeglice Srbije, jer je stanje izbjeglih i prognanih koji su smešteni po prihvatnim centrima u Srbiji veoma teško, ljudi žive u zaista teškim uslovima. Smatramo da je tome doprinela bivša vlast i Bratislava Morina, nekadašnji komesar za izbjeglice. Ona nije dozvoljavala da sa njom razgovaraju, niti mi, niti bilo koje druge nevladine organizacije, a pri susretima sa UNHCR-om ili prilikom odlaska u inostranstvo govorila je da nas je prihvatila i adekvatno smestila.

Mislimo da sa gospođom Sandrom Rašković-Ilić nećemo imati nikakvih nesuglasica i da će nas pozvati na razgovor.

Slavko Vukelić,
predsednik Udruženja

Ceh plaćaju nevini

S pravom se bune hrvatski Srbi izbjegli u SR Jugoslaviju zbog objavljivanja navodnog spiska 2.763 navodno osumnjičenih za ratne zločine tokom rata u Hrvatskoj 1991-1995. Nitko, naime, ne zna koliko takvih spiskova ima, niti tko ih je izradio. Sva nastojanja hrvatskih nevladinih organizacija za ljudska prava da od nadležnih dobiju prave podatke - ostala su bez odjeka. Poznato je kako su nastajali prvi spiskovi: u izvedbi HDZ-a, u maniru koji jednako vrijedi i za ostale zemlje nastale raspadom SFRJ. Sjećate li se "poštenih Albanaca" i davnog predratnog vremena kad je to bila uobičajena budalaština?

Kasnija događanja uvjetovala su i nove spiskove, uglavnom ad hok pravljene i bez znanja nadležnih državnih organa. I ovdje je riječ o jednom takvom spisku. Kao prvo, spisak koji objavljuje "Ilustrovana Politika" već je na prvi pogled "brljiv": ponavljaju se ista imena, za mnoge nema elementarnih podataka, među "popisanima" ima i mrtvih, i onih koji su već bili nakon "Bljeska" ili "Oluje" 1995. u hrvatskim zatvorima, ali su u međuvremenu (ili pak vrlo brzo) oslobođeni sumnji. Kao drugo, dostavljač popisa očito ne uzima u obzir da je Hrvatska poodavno donijela Zakon o amnestiji koji se odnosi na sve one koji jesu nosili pušku i bili u redovima krajiške paravojske, ali nisu činili ratne zločine. To što je netko 1991. godine bio u seoskim stražama, ne znači da treba biti na bilo kojem spisku "traženih" od hrvatske strane.

Riječ je, naime, o traženju osumnjičenih počinilaca ratnog zločina, i samo o tome. Takvih je, na ovom spisku, najmanji broj, a pažljivim čitanjem vidjet će se da neka važna imena i nedostaju. Onih koji su obuhvaćeni Zakonom o amnestiji je najveći broj i već zbog toga valja, čak ako i ne sumnjamo u autentičnost, sumnjati u vrijeme nastajanja spiska, pa i njegove primjene. Dakle, ako priznajemo da je popis od 2.763 osobe autentičan, vjerojatno je nastao prije Dejtonskog sporazuma, jer se među oblastima na koje se odnosi nalazila i Bosanska Posavina. Hrvatska se, kao i SR Jugoslavija, 1995. godine - bar zvanično - odrekla Tuđman-Miloševićevog plana, te priznala cjelovitost susjedne države Bosne i Hercegovine. Bosanska Posavina jest bila predmetom trgovine dvojice velikih mešetara, jednog pokojnog a drugog haškog pacijenta, jest bila predmetom ratovanja i pokušaja "razmjene stanovništva" (samo drugog naziva za mnogo precizniju stvarnost "etničkog čišćenja"), jest doživjela sudbinu masovnog odlaska autohtonog hrvatskog stanovništva, ali teško da bi današnja Hrvatska (mislim na onu od siječnja 2000. godine), pa čak i u ovakvom jednom popisu navodno "traženih", javno i dalje dijelila susednu državu. Ma što u postojećim entitetima i onima "u nastajanju" mislili o tome.

Objavljeni popis, dakako, diže tiraže novina, bar među hiljadama onih nesretnika koji su otjerani 1995. godine sa svojih "ognjišta" (u međuvremenu su mnogima domovi doista postali "ognjište"), posebno među onima koji još nisu sigurni da li će ostati u novoj sredini ili poslušati Šantićevu o "suncu tuđeg neba" i vratiti se, bez obzira na sve ružno u proteklom desetljeću, tamo gdje su stoljećima živjeli i stvarali. Ne treba tu kriviti novine! Da je službena Hrvatska, naime, objavila stvarni popis onih koje sumnjiči za zločine, ovakve manipulacije dostavljača popisa - ma tko on bio - bile bi bespredmetne.

Cijelu priču dodatno otežava i povremena i nerijetka praksa hapšenja hrvatskih Srba, bilo onih koji prvi puta prelaze granicu, bilo onih koji Hrvatsku nakon reintegracije istočne Slavonije nisu niti napuštali. Tu je riječ o "ravnoteži": kako neki hrvatski norac zaglavi u zatvoru, pravi se ustupak desnici i nekritički hapsi Srbe. I u slučaju ovog popisa, međutim, stvar se čini takvom na drugoj strani: kako je Hag više "dihao za ovratnik" službenom Beogradu, valjalo je tražiti ravnotežu na drugoj strani i publicirati ovako nešto.

Ceh, dakako, plaćaju nevini i upropašćeni politikom krvi i tla. Te kolone izbjeglica koje svuda optužuju za sve i svja, sve države u kojima jesu i iz kojih su izbjegli. Iste te države koje su zločince u stanju tražili samo među "drugima", jer one su - zaboga! - na čelu sa svojim nacionalnim voždovima posve nevine.

Tatjana Tagirov
(Autor je novinar iz Zagreba)

Nisam taj Čedo

U prošlom broju "Ilustrovane Politike", u tekstu u kojem objavljujete imena koja potražuje hrvatsko pravosuđe zbog navodnih ratnih zločina, objavljeno je i ime Čedo Mandić, osumnjičen da je počinio ratne zločine nad zarobljenim Hrvatima u logoru u Vukovaru od 1991. do 1994. godine.

Molim vas da objavite da Čedo Mandić (Milana, Radojke), rođen 20. decembra 1945. godine u selu Vojevac, Bosanska Krupa, nema nikakve veze sa imenjakom i prezimenjakom sa spiska. Već sedamnaest godina živim u Kruševcu. Tokom ratnih godina nije me angažovala Jugoslovenska armija, niti sam bio na ratištu kao dobrovoljac. U Hrvatskoj sam poslednji put boravio 1973. godine.

Čedo Mandić,
Kruševac

Poštovana redakcijo, najpre da vas pozdravim i da vam zahvalim što ste časopis koji ima ono "više" od ostalih i koji redovno čitam ovde u dijaspori.

Zamolio bih vas jednu uslugu, koja, nadam se, neće biti velika za vas. Naime, poreklom sam iz istočne Slavonije, u Republici Hrvatskoj, Srbin, i pošto poslednje brojeve "Ilustrovane" ne mogu da nabavim ovde u Engleskoj, a gde je aktuelan, između ostalog, i onaj spisak sa popisom imena navodnih ratnih zločinaca, molio bih vas da mi preko imejla dostavite spisak sa početnim slovom S, ili možda broj vašeg časopisa, kad bude došao do tog slova, jer se bojim da sam i ja na tom spisku, pa zbog preventive.

Unapred zahvaljujem!
Vitomir Smiljanić

Poštovana gospodo,

Živim u Americi i slobodno vreme, kojeg imam veoma malo, koristim da pročitam našu štampu preko Interneta. Neki tekstovi su nam dostupni, a neke, kao što je "Viktor Jelenić: centar na krovu Evrope", ne mogu da otvorim i pročitam.

Molila bih vas ako biste mi članak poslali putem imejla.

Srdačan pozdrav,
Vesna

Zamolio bih vas da mi pošaljete imena i prezimena Srba koje je Hrvatska optužila za ratne zločine na području opštine Kostajnica.

Unapred hvala!
Peđa Božović

Poštovana gospodo, ukoliko je ikako moguće, molim vas da mi pošaljete "Dosije (3): Hrvatska traži ove ljude", od 16. juna. Skupljam sve nastavke budući da želim da ih pošaljem prijatelju koji živi u Americi.

Unapred zahvalan,
Predrag Ratić

Unapred zahvalan,
Duško Suša

Moje ime je Mirjana i već dugo živim i radim u Argentini. Redovno pratim "Ilustrovanu Politiku". Pre dva broja počeli ste objavljivati imena ljudi koje traži Hrvatska. Danas, u trećem nastavku, nisam mogla otvoriti 23. stranicu gdje su bila imena, razlog mi je nepoznat, ali bih voljela da ubuduće ta stranica bude dostupna i da se može otvoriti kao prethodne dvije.

Unapred zahvaljujem.
Mirjana

Javljam se povodom članka "Hrvatska traži ove ljude". Da li biste hteli da mi pošaljete prezimena i imena ljudi iz Hrvatskog Podunavlja koja počinju sa C.

Hvala.
Slobodan Čuturilo

Ovom prilikom bih želio da vas pozdravim i da vas pohvalim u ime moga tate. Imam jednu veliku želju (to jest moj tata), a to je da mi pošalje cjelokupan spisak iz dosijea "Hrvatska traži ove ljude".

Unaprijed vam zahvaljuje vaš čitalac Danijel.