|
PRIPREMA: Desimir ĐORĐEVIĆ Za nacionalni lik i tradiciju Nedavno sam bila u prestonici i jedan događaj mi nikako ne izlazi iz glave. Autobus 53 na liniji Vidikovac – Zeleni venac. Putnici posedali, tek poneki stoji. Na jednoj stranici uđoše dva mala "crna" muzikanta, jedan sa harmonikom, drugi bez instrumenta – pevač, dakle. Začu se pesma. Zavijaju, mumlaju, kukaju... Najpre nešto od Mileta Kitića, pa od Stoje... I taman su bili kod Sinana Sakića, kad viknu jedna gospođa: – Dosta sa tim zavijanjem i tim turskim pesmama! Pevajte "Odakle si, sele", pa ćete dobiti pare! I deca zapevaše "naručenu" pesmu mnogo razgovetnije i bolje od onih prethodnih. Uslediše zatim: "Jedna reka u mom kraju", "Zlatibore, pitaj Taru"... Gospođa spusti u šešir svakom po sto dinara. Autobusom se razlaže aplauz... Jedan prosedi gospodin dobaci: "Pink nam upropasti decu!" Vratila sam se u svoju Kuršumliju, ali neprestano razmišljam o onome što sam doživela u Beogradu. Da se u tom autobusu nije čula srpska reč, čovek bi mogao da pomisli da se nalazi negde na Bliskom istoku. Zaista na svakom koraku moramo da se borimo za prave stvari, za tradiciju, za svoj nacionalni lik. Da li bi neko usred Istanbula zapevao "Oj, Moravo", ili zaigrao Žikino kolo? Volela bih da objavite ovo pismo i da ga pročita naš ministar kulture. S pozdravom,
O Dečjoj klinici u Tiršovoj ulici Ovih dana se na različite načine u vezi sa akcijama za prikupljanje humanitarne pomoći spominje Dečja bolnica – Klinika u Tiršovoj ulici u Beogradu. Reč je o Klinici za bolesti dece Medicinskog fakulteta. Monumentalnost i lepotu ovom zdanju podario je projektant akademik Zloković. Prilika je da se ovim povodom kaže nekoliko reči o humanosti, filozofu, gimnastičaru i osnivaču sokolskog pokreta, o Miroslavu Tiršu (1832–1884), doktoru filozofije i profesoru Univerziteta u Pragu po kome nosi naziv ulica u kojoj se nalazi zgrada Dečje klinike. Dr Miroslav Tirš je osnivač sokolskog pokreta u Češkoj. Radio je na jačanju nacionalne svesti i borio se za kulturnu autonomiju, nacionalno oslobađanje Čeha i Slovaka i za sveslovensku saradnju. Godine 1862. osnovao je Praško teloveženo društvo koje je dve godine kasnije na predlog E. Tonera, dobilo ime "Sokol". E. Toner se oduševljavao vrhunskim osobinama ptice soko iz srpske tradicije i narodnih pesama. Tirš je bio glavni organizator Prvog svesokolskog sleta u Pragu 1882. godine, i od tada se u Pragu održavaju sokolski sletovi svake četvrte godine, po uzoru na antička takmičenja. Podsećamo da je gimnastički pokret kod nas obrazovao 1857. godine akademski slikar i akademik Stevan Todorović pod imenom Prva srpska družina za gimnastiku i borenje. Kasnije je dr Vladan Đorđević osnovao Prvo beogradsko društvo za gimnastiku i borenje, a dr Vojislav Rašić je 1891. predložio da se društvu doda ime "Soko". Godine 1992. sokolski pokret je obnovljen i nosi naziv Savez sokola Jugoslavije kao vanstranačka organizacija viteškog obeležja. Sada se nastoji da se obnove sokolska društva (neka su već obnovljena) i da se preuzmu postojeći sokolski domovi. Slobodan P. Đorđević i Dušan Đ. Cvetković,
Poziv čitaocima Ilustrovana Politika" u ovoj rubrici daje prostor onima koji žele da iznesu svoj lični stav o svim pitanjima koja ih tište, uključujući tu i otvorena pisma državnim ustanovama i vodećim srpskim i jugoslovenskim političarima. Prilozi ne smeju da budu duži od šezdeset redova. Najbolje od njih u mesecu ćemo, po mišljenju redakcijskog kolegijuma, honorarisati. Zato molimo autore da nam uz tekst pošalju i tačnu adresu i broj žiro-računa. Novi brojevi telefona Obaveštavamo čitaoce da su u redakciji "Ilustrovane" izmenjeni brojevi telefona. Umesto starih: 3229- 754, 3226-938, 3226-171, 3223-912 i faksa 3225-560 novi brojevi su: 3373- 427, 3373-172, 3373-345, 3373-173 i faks 3373-346. |