|
PRIPREMA: Desimir ĐORĐEVIĆ Bio je veliki glumac
Rođen 1. januara 1894. u Novom Sadu, počeo je studije tehnike u Pešti ali ga je privuklo pozorište. Zatim slede Beč, Berlin, Nica. Ugovori sa SAŠA-filmom, "Reks Ingramom", "Metro Goldvin Majerom". Najpoznatiji je filmski ljubavnik i igra sa čuvenim glumcima toga doba: Alisom Teri, Arletom Maršal, Lujzom Langranž... "Čarobljak", "Alahov vrt", "Orlov" "Carević", "Tri paćenika", "Lekar za ženske bolesti", "Naga žena" samo su neki od filmova koji su proneli njegovu slavu širom sveta. Njegova poseta otadžbini 1928, o kojoj je tadašnja "Politika" opširno pisala, ličila je na trijumfalan pohod nekog osvajača. Dočekivan od hiljade obožavalaca, posetio je rodni grad, zatim Beograd, neka mesta Srbije i Zagreb. Bio je, po sopstvenim rečima, srećan što je mogao da vidi svoju kuću i svoju milu otadžbinu. Autograme je pisao ćirilicom. Nakon Drugog svetskog rata u našoj zemlji je snimao "Dalmatinsku svadbu" i više se ništa o njemu nije čulo. Razlog je što je glumio u nemačkim filmovima za vreme rata. Bio je oženjen nemačkom glumicom Fridl Šuster. Umro je od raka u stomaku i sahranjen je 20. oktobra na jednom minhenskom groblju (Nordfrijedhof). Neka ovo moje pismo bude podsećanje našoj javnosti da obeleži četrdesetogodišnjicu smrti ovog velikog glumca, koga je nezasluženo kaznila više od pola veka rodna zemlja koju je toliko voleo. Branislav A. Žorž,
Kome smetaju porno-filmovi Povodom teksta objavljenog pod nadnaslovom "Gde su nestali porno-filmovi sa TV ekrana" i naslovom "Projekti za Moniku" u 2274. broju od 17. avgusta ove godine, smatram da na javnim kanalima, u kasnim noćnim satima (uglavnom je to oko jedan sat posle ponoći), ne treba da budu emitovani samo oni porno-filmovi čije prikazivanje predstavlja podsticanje na vršenje krivičnog dela. To su porno-filmovi u kojima se prikazuju pedofilija, silovanje i incest, dok svi ostali treba da budu emitovani uz prethodno upozorenje kojoj su seksualnoj populaciji namenjeni. Lično sam bio u prilici da na dvema lokalnim televizijama, koje ne želim da imenujem, vidim do tada neprikazane scene u porno-filmovima a koje nisu bile u skladu sa mojim seksualnim opredeljenjem. O kakvim scenama je reč, neću iznositi, jer to nije za ove novine. Meni, međutim, nije palo na pamet da uznemiravam redakcije tih televizija sa zahtevom da te i takve porno-filmove ne prikazuju, već sam uzeo svoj daljinski upravljač i promenio program, pošto znam da postoje osobe koje vole da ovakve stvari gledaju. Pitam se da li zbog onih koji ne vole da gledaju horor- filmove, njih treba prikazivati na javnim kanalima i treba li da prestane prodaja i proizvodnja sladoleda samo zato što se neko razboleo jedući ga. Zar nije krajnje vreme da mi, Srbi, shvatimo da nismo neki poseban narod kod kojeg nema svega onoga čega ima (verovatno znate na šta mislim) kod drugih naroda. I zar onima koji ovu Srbiju hoće da pretvore u pravoslavni Avganistan jednom ne treba da kažemo: dosta! Milan Petrović, Kragujevac Naš dug prema Teslinom ocu Veoma se često u "Politici" i u našoj štampi objavljuju tekstovi o Nikoli Tesli (1856–1943), genijalnom naučniku, koji je svojim delima večito zadužio ne samo svoj srpski narod već i celo čovečanstvo. Tesla je, pored ostalog, pronašao višefazni sistem električnih struja, što je izazvalo revoluciju u proizvodnji i prenosu električne energije, zatim indukcioni motor, obrtno magnetno polje, generator i transformator za struju visoke frekvencije ("Teslina struja"), omogućio je realizaciju prvih hidroelektrana na Nijagarinim vodopadima. Odavno je već tesla merna jedinica za magnetnu indukciju u Međunarodnom sistemu jedinica. Kao velikan Tesla je uključen u Dvoranu slave nacionalnih pronalazača Amerike. On je bio veliki pobornik mira, iskren prijatelj progresa celokupnog čovečanstva i nikada nije zaboravio svoj srpski narod. Bio je iznad svega pošten i skroman čovek. Oduševljavao se pesmama našeg velikog Zmaja i prevodio je na engleski jezik njegove pesme. Bio je član Srpske kraljevske akademije nauka i, pored stranih, nosilac i dvanaest najviših srpskih i jugoslovenskih odlikovanja. U nedavnom ratu je, prema pisanju "Ilustrovane Politike" od 25. maja 2002. godine, porušena u Smiljanu, rodnom selu Nikole Tesle kod Gospića, crkva u kojoj je služio Nikolin otac prota Milutin. Zbog toga apelujem na Patrijaršiju Srpske pravoslavne crkve, nadležno Ministarstvo vera, ali i na sve naše građane da se angažuju oko što skorijeg podizanja male crkve u Smiljanu. Prota Milutin je, isto kao i njegov sin Nikola, bio veoma skroman čovek. Zato nije potreban velelepan hram, a pored toga su i naše materijalne mogućnosti veoma skromne. U tu svrhu predlažem da se pri Patrijaršiji obrazuje odbor za izgradnju crkvice i da se otvori žiro-račun za prikupljanje para, kako bi se crkvica, po dobijanju prethodne dozvole od nadležnih hrvatskih vlasti, što pre podigla. To je naš moralni dug prema Nikoli Tesli i njegovom ocu. Dušan Ž. Petrović,
|